Epistemologija

1. Skepticizam
1. ^injenice o vanjskom svijetu ne spadaju u stvari koje »naprosto
znamo«. Na{e znanje o vanjskom svijetu izvodi se zaklju~ivanjem, u
smislu da }e vjerovanja o vanjskom svijetu zna~iti znanje samo u
mjeri u kojoj se mogu opravdati odgovaraju}im dokazima. Te dokaze
pru`a opa`ajno iskustvo: to jest, na~in na koji nam stvari izgledaju,
zvu~e, miri{u, kakvog su okusa i kako ih osje}amo.
2. Nema deduktivne veze izme|u na{ih dokaza i zaklju~aka koje pri-
`eljkujemo. Na{a iskustvena vjerovanja logi~ki nikad ne prenose ni{ta
o vanjskom svijetu.
3. No, ne postoji ni obranjiv induktivan zaklju~ak koji bi premostio taj
jaz.
4. Slijedom toga, nema na~ina da se opravda bilo koje vjerovanje o
vanjskom svijetu, ~ak niti da takav svijet postoji. 18
Kao u slu~aju agripinskoga skepticizma, kartezijanski dokazni obrazac
definira, ~ini se, prostor teorijskih opcija dostupnih putem odgovora.
Prva mogu}nost je poricanje dokaznog jaza. Prema tom »izravnom
realizmu«, ~injenice o vanjskom svijetu ne{to su {to naprosto znamo.
Znam da je preda mnom kompjutorski ekran jer vidim da je tako: to
nije stvar zaklju~ivanja. No, zar doista nije? Napokon, re}i }e skeptik, da
sam ja mozak u ba~vi, bio bih na dlaku isto tako uvjeren da mogu
»naprosto vidjeti« kako stoji sa stvarima u svijetu, a ipak bih bio naskroz
obmanut. Poanta je jo{ jasnija s obzirom na druge umove i pro{lost. Mi
ne do`ivljavamo izravno misli i iskustva drugih; niti mo`emo sabrati
povijesne doga|aje da bismo ih sagledali u sada{njem vremenu. Nadalje,
na{e svakida{nje pouzdanje u vlastite opa`ajne mogu}nosti nije apsolutno:
vjerujemo da smo pouzdani promatra~i u nekim okolnostima, ali ne i u
drugima. To odra`ava prili~no slo`en skup vjerovanja o nama samima i
na{oj okolini: primjerice, koji izvanjski uvjeti pru`aju povoljne uvjete
promatranja za stvorenja poput nas. No to zna~i da na{e uobi~ajeno,
nereflektivno pouzdanje u vlastite opa`ajne sudove ne opravdava na{e
znanje o vanjskom svijetu: ono uzima takvo znanje zdravo za gotovo.
Prelaze}i na drugi stupanj dokazivanja, mo`da smo odve} po`urili s
tvrdnjom da nema deduktivnih veza izme|u iskustvenog i svjetovnog
znanja. Tako je, prema fenomenalizmu, govor o fizi~kom svijetu zapravo
18 Ova analiza kartezijanskih argumenata u prilago|enu je obliku preuzeta iz klasi~nog
prikaza A. J. Ayera u The Problem of Knowledge, str. 75-83.
59