Epistemologija

1. Skepticizam
odgovaraju}i temelj da bih dao prednost svome stvarnom sustavu vjerovanja
u odnosu na alternative koje izgledaju logi~ki jednako dosljedne.
Netko }e prigovoriti: mo`da su dosljedne, ali apsurdno nategnute. [to,
me|utim, ovdje zna~i »nategnuto« doli »razli~ito od onog u {to obi~no
vjerujem«? Opet se ~ini kao da su moja vjerovanja o svijetu, koliko god
bila nepokolebljiva u praksi, s teorijske to~ke gledi{ta ~udnovato neutemeljena:
puka vjerovanja prije negoli istinsko znanje.
5. Daljnji problemi
Problem na{e spoznaje vanjskog svijeta uspostavlja obrazac za niz skepti~kih
argumenata. Zato sve njih nazivam »kartezijanskim« argumentima,
iako ih sam Descartes nije sve priznavao.
Uzmimo kao primjer na{e navodno znanje o mislima i iskustvima
drugih ljudi. Po~etna to~ka je ovdje bitna privatnost iskustva. Mi mo`emo
suditi o mislima i iskustvima drugih, no jedine misli i iskustva koja
doslovce mo`emo imati jesu na{a vlastita. Politi~ar mo`e re}i: »Osje}am
va{u bol.« No on ne osje}a doslovce va{u bol: ~ak i ako govori iskreno,
on pod tim misli da ga boli kad vidi va{u bol. Kada, dakle, stvaramo
vjerovanja o tome {to drugi ljudi misle ili osje}aju, sve prema ~emu se
mo`emo ravnati jest njihovo vanjsko dr`anje, uklju~uju}i dakako njihov
govor: vidim da se trzate ili pravite grimase; ~ujem kako stenjete; zaklju-
~ujem da patite. Zaklju~ak je automatski, ali ima li on ikakvu racionalnu
osnovu? ^ini se da nema. Tvrdnja o va{im iskustvima nije logi~ki implicirana
bilo kojom tvrdnjom o va{em vanjskom dr`anju. Logi~ki je mogu}e,
makar u koliko neznatnoj mjeri, da su va{i unutra{nji do`ivljaji
kvalitativno posve druk~iji od mojih ili da vi uop}e nemate takvih do`ivljaja.
No ja isto tako ne mogu induktivno utvrditi da je vanjsko pona{anje
pouzdan pokazatelj va{ih unutra{njih stanja: ne mogu povezati va{e
do`ivljaje s va{im pona{anjem, jer je pona{anje moj jedini klju~ za va{e
do`ivljaje. Koliko znam, dakle, solipsizam – mi{ljenje da sam ja jedina
osoba sa svjesnim unutarnjim `ivotom, dakle jedina stvarna osoba uop}e
– mogao bi biti istinit.
Sli~an argument mo`e se postaviti s obzirom na vjerovanja o pro{losti.
Napokon, pro{losti pristupamo isklju~ivo pomo}u stvari – zapisa, predmeta
itd. – koje su opstale do sada. No {to takve stvari ~ini znakovima
toga kakve su stvari bile u pro{losti? Netko je jednom poku{ao rije{iti
57