Epistemologija

1. Skepticizam
povla{tenost koliko ga prije premje{taju s pojedinih vjerovanja na op}e
mjerilo »koherencije«, za koje se pretpostavlja da vodi istini. 11 Drugo,
uo~imo kako, da bismo zaista mogli iznijeti koherentisti~ko opravdanje
bilo kojega na{eg vjerovanja, moramo pretpostaviti da nekako zahva}amo
cijeli na{ sustav vjerovanja: koja vjerovanja on sadr`i i kako su ona logi~ki
me|u sobom povezana. No kako opravdati tu pretpostavku? Jedan suvremeni
teoreti~ar govori o potrebi da dopustimo stanovito »doksasti~ko
preduvjerenje«. Skeptik }e vjerojatno odvratiti da bi »vjerovanje« bila bolja
rije~. Ili su pak na{i doksasti~ki sudovi po sebi vjerodostojni, u kojem
slu~aju se vra}amo problemima fundacionalizma. 12
Kao i fundacionalizam, teorija koherentnosti donosi opasnost da poti~e
skepticizam. Pretpostavimo da dopu{tamo »doksasti~ko preduvjerenje«
do te mjere da su ne~ija vjerovanja o svojim vjerovanjima opravdana
prima facie: jo{ uvijek moramo imati na umu obvezanost teorije koherentnosti
na radikalni holizam. Zamisliti da bilo tko od nas na taj na~in zahva}a
svoja vjerovanja i njihove beskona~ne logi~ke veze, zna~i usvojiti
neodr`ivo idealisti~ko gledi{te u vezi sa stupnjem na{e kognitivne samosvijesti.
U mjeri u kojoj opravdanje ovisi o takvim radikalno holisti~kim
promi{ljanjima, nitko od nas ne zna je li i{ta od onog u {to vjerujemo
opravdano. Skeptik je u najmanju ruku za jednu razinu u prednosti. 13
Spominju}i probleme vezane uz fundacionalisti~ke i koherentisti~ke
teorije opravdanja, jedva da sam dotaknuo povr{inu te{kih teorijskih
pitanja {to ih takve teorije izazivaju. Ali nadam se da sam rekao dovoljno
kako bih potkrijepio jednu raniju misao glede Agripine trileme: onu da
11 To je razlog s kojega su teorije koherentnosti opravdanja, povijesno gledano, blisko
povezane s teorijama koherentnosti istine. Koherentist koji istinu shva}a »realisti~ki«,
kao neku vrst »korespondencije« s »neovisnom« zbiljom, suo~ava se s te{kim, mo`da
i nesvladivim, problemom obja{njavanja toga za{to zadovoljavanje kriterija koherentnosti
~ini na{a vjerovanja vjerojatno istinitim (stoga koherentisti~ko »opravdanje«
zaslu`uje da se smatra opravdanjem uop}e). Stalno isku{enje sastoji se u izbjegavanju
tog problema poistovje}ivanjem same istine s idealiziranom epistemi~kom
koherentno{}u. Sporno je da li je to u~inkovit postupak. Za daljnju raspravu vidi
moju knjigu Unnatural Doubts (Princeton: Princeton University Press, 1996, 1.
izdanje, Oxford: Blackwell, 1992), pogl. 6. Za ~itatelje koji nisu upoznati s filozofijskim
debatama o biti istine koristan je uvod djelo Fredericka Schmitta Truth: a
Primer (Boulder: Westview Press, 1995).
12 Za podrobnu obranu tvrdnje da je koherentisti~ka teorija ina~ica fundacionalizma,
v. Unnatural Doubts, pogl. 7.
13 Gledi{te prema kojemu fundacionalizam i teorija koherentnosti same po sebi vode
skepticizmu `ustro brani Fogelin u Pyrrhonian Reflections, pogl. 7-9.
53