Epistemologija

Michael Williams
vjerovanje moglo uvjerljivo prikazati vjerodostojnim samo po sebi. ^ak
i ako postoje takva vjerovanja, ona ~ine krajnje ograni~enu skupinu. Teret
dakle pada izravno na fundacionalista koji mora pokazati da su njegove
navodne osnove primjerene za potporu upotrebljivo {irokom skupu
opravdanih vjerovanja. To nije laka zada}a, ali neuspjeh u njenu provo-
|enju obvezat }e fundacionalista na {irok oblik teorijskog skepticizma.
^ini se da se fundacionalist nalazi u dilemi: {to je u`a njegova osnovica,
to }e te`e biti uvjerljivo dokazati njenu adekvatnost; no {to je on u~ini
{irom, to }e biti te`e braniti tvrdnju da su vjerovanja koja je ~ine uistinu
fundacionalna. Pristalice fundacionalizma lako se na|u pritije{njenima
izme|u suprotstavljenih zahtjeva sigurnosti i adekvatnosti.
Pretpostavimo, dakle, da smo napustili potragu za temeljnim vjerovanjima,
kao {to mnogi filozofi vjeruju da bismo trebali: jedini preostali
na~in izbjegavanja skepti~kog zaklju~ka sastoji se, ~ini se, u tvrdnji da
kru`no zaklju~ivanje nije tako lo{e kakvim se ~ini. Mo`da takvo shva}anje
nenadano postane ve}ma obe}avaju}e nego {to u prvi mah zvu~i. Filozofi
koji su njime privu~eni isti~u da na{a vjerovanja nisu tek skup raznorodnih
i nepovezanih mnijenja. Prije }e biti da na{a vjerovanja o svijetu ~ine
ekstenzivan i slo`en sustav. Temeljna zamisao u pozadini teorijâ koherentnosti
spoznaje i opravdanja jest ta da ~lanovi takvog sustava mogu jedan
drugom pru`ati uzajamnu potporu. Na{a vjerovanja nisu opravdana zato
{to po~ivaju na nekom temelju, ve} zato {to su sustavno me|usobno
povezana.
Naravno, koherentnost mora biti vi{e od logi~ke dosljednosti, jer bi se
ina~e, prigovaraju kriti~ari, svako proizvoljno vjerovanje moglo »opravdati«
tako da ga se okru`i jednako proizvoljnim vjerovanjima koja se slu~ajno
s njim sla`u. Teoreti~ari koherentnosti tom problemu obi~no pristupaju
govore}i da opravdanje ovisi o teorijskom »skladu« na{eg sustava vjerovanja:
koherentnost je eksplanatorna. Dakle, dok fundacionalne teorije opravdanja
nastoje biti atomisti~ke – odre|ena temeljna vjerovanja vjerodostojna
su sama po sebi te opravdavaju druga odre|ena ne-temeljna vjerovanja –
teorije koherentnosti su radikalno holisti~ke. Ne samo da vjerovanja nikad
nisu pojedina~no opravdana (za {to mislim da je vjerojatno istina), ve} i
to je li odre|eno vjerovanje opravdano ovisi o tome kako se uklapa u
cjelokupan sustav vjerovanja (mnogo dvojbenija postavka).
Unato~ toj razlici, nije nimalo o~ito da bi teorija koherentnosti doista
bila alternativa, a ne tek varijanta teorije fundacija. Prije svega, takve teorije
ne uklanjaju toliko fundacionalisti~ko pozivanje na epistemi~ku
52