Epistemologija

Znalac i la`ljivac: Semiotiziranje spoznaje
tome Lacan polazi posve suprotno od tradicionalne logi~ke analize koja
ukida la` u korist istine; za njega ne postoji nikakva ambivalencija
izme|u istinitog i la`nog unutar iskaza, laganje ostaje na snazi. 51 Doista,
vidjeli smo: laganje je slu~aj na obje razine iskaza.
Prevedemo li to na prethodnu raspravu, historijska pri~a o Kre}aninu
kao notornom la`ljivcu dobro se uklapa u logiku metadiskursa. Kao
Kre}anin on je mani~ni la`ljivac-bolesnik, no, kao stranac u Ateni, on
djeluje kao terapeut. Ako se u Ateni radilo o epidemiji kuge koju je Epimenid
navodno suzbio, to jest doveo Atenu ne toliko do izlje~enja (jer
kuge su se ponavljale u ja~im ili slabijim oblicima, sve do danas), koliko
do oporavka ili povratka iz bolesnog u normalno stanje 52 , onda »izlje~enje
Atene« po~iva na transferu: vjerovanje u notornu la`ljivost Kre}ana izlije~io
je Kre}anin. Kretska la`ljivost je o~igledno poslovi~ne naravi, poput
»istinite pred-rasude« tj. vjerovanja koje, re~eno gadamerovski, povijesno
djeluje kao istinito vjerovanje. Kakvu funkciju ima taj dvojni odnos
diskurzivno »oboljelog« (la`ljivog) Kre}anina i njegove uloge terapeuta
la`i? Lacan:
»(…) suo~eni smo s ~injenicom da [svaka tvrdnja pacijenta] sama po
sebi ima dvostruko lice. Kao da se najprije uspostavlja u nekoj la`i, i
pomo}u nje, tako da vidimo nastajanje dimenzije istine, pri ~emu ona
nije, pravo rekav{i, uzdrmana, jer se la` kao takva i sama postavlja u tu
dimenziju istine« (isto, str, 148).
Istinska funkcija paradoksa la`ljivca nije dakle eristi~ka nego heuristi~ka,
ona nije logi~ka ve} epistemolo{ka u tom smislu da logi~koj redukciji
diskursa ispostavlja njezin eti~ki ra~un – pitanje o subjektu. 53 [to to
… mudraca kao i Epimenid) i, kona~no, da je univerzalno ljudsko. Usp.: »Htio bih
vam ukazati na pomo} koju nam pru`a ova shema u shva}anju temeljnog Freudovog
postupa, kojim datiram mogu}nost otkrivanja nesvjesog – koje je, zasigurno oduvijek
tu, u Talesovo vrijeme kao i na razini najprimitivnijih na~ina me|uljudskih
odnosa« (isto, str. 150).
51 »Svakako je pogre{no odgovoriti tome ja la`em da, ako ka`e{ ja la`em, zna~i da
govori{ istinu, dakle ti ne la`e{, i tako redom. Posve je jasno da je ja la`em, usprkos
paradoksu, posve va`e}e« (isto).
52 Cf. Lacan, o engl. izrazu recovery, isto, str. 148.
53 Cf. Lacan: »Njena upotreba se obja{njava time {to suvi{e formalna logi~arska misao
unosi apsurdnosti, naime antinomiju uma u iskazu ja la`em, kad svatko zna da je nema«.
Drugim rije~ima, Lacan ra~una barem za po~etak s intuitivnim razumijevanjem …
607