Epistemologija

Michael Williams
potrebuje potkrepu (u ulozi zaklju~ka) i koja ve} funkcionira (u ulozi
premise). I 3 je, dakle, mrtvo slovo. Mogli bismo se, me|utim, zapitati
je li prva opcija tako lo{a. Dodu{e, nove tvrdnje izazivaju nova pitanja,
no {to je tako stra{no u tome? Time se proma{uje ono {to skeptik `eli
ustvrditi, naime da je regres poro~an. Skeptik ne ka`e naprosto da se
opravdanja mogu dalje dovoditi u pitanje, iako su trenuta~no mo`da prihvatljiva.
Njegov je zaklju~ak prije taj da nijedan zaklju~ak ni u najmanjoj
mjeri nikad nije opravdan, osim ako, per impossibile, prvo pro|emo
beskona~an niz prethodnih opravdanja. Opcija 1, dakle, ne stoji bolje od
ostalih. Zaklju~ak je kanda taj da je opravdanje potpuna iluzija.
Agripina trilema se uobi~ajeno spominje kao problem regresa opravdanja.
Nisam siguran je li to ba{ tako dobra predod`ba. Jedna od spornih
stvari je da ta trilema prije predstavlja dokaznu strategiju negoli pojedina~an
problem. Stoga ona ima brojne varijacije, ovisno o tome koja se
od nezadovoljavaju}ih opcija naglasi. Evo primjera. Rije~ je o ina~ici
onoga {to su anti~ki skeptici nazivali »problemom kriterija«, tj. problemom
odre|ivanja standarda odnosno metode (»kriterija«) za razlikovanje
istinske spoznaje i pukog mnijenja. Zamislimo raspravu izme|u
predanog vjernika, koji pola`e vjeru u bo`ansko otkrovenje, i nekoga s
posve znanstvenim svjetonazorom, koji smatra da sve hipoteze treba
provjeriti (ili pobiti) sustavnim istra`ivanjem koje uklju~uje promatranje
i eksperiment. Sasvim je mogu}e da se dva takva protivnika ne bi slagala,
ne samo u pogledu pojedinih ~injenica, ve} i oko toga kako odrediti
~injenice. I kako razrije{iti takvo neslaganje? Pozivanjem na bo`ansko
otkrovenje? Sustavnim promatranjem? Nekim tre}im na~inom? (Koji bi
to bio?) Ovdje se opasnost regresa ~ini dalekom, ali opasnost dogmatizma
ili cirkularnosti veoma stvarnom. ^injenica da postoji mnogo
na~ina kori{tenja agripinske strategije jedan je od razloga za isticanje
trileme, i to onaj koji po~iva u sr`i svih njih. Postoji i drugi, jo{ va`niji,
kojim }emo se pravovremeno pozabaviti.
Filozofijski je skepticizam, prema mom prikazu, intuitivan, radikalan
i op}enit. Kao {to smo upravo vidjeli, agripinska strategija nije posve
li{ena pretpostavki: ona se koristi shva}anjem prema kojemu se spoznavanje
razlikuje od pukog pretpostavljanja ili naga|anja i prema kojemu
ta razlika ima neke veze s mogu}no{}u da se podupre odnosno opravda
sve za {to se mo`e s razlogom re}i da se zna. No to nalikuje jednoj od
onih ideja najni`eg zajedni~kog nazivnika na koje su gotovo svi koji
pojam spoznaje uzimaju ozbiljno spremni pristati. Zasad sasvim dobro.
48