Epistemologija

lingvistike, semiologije, kognitivne psihologije, sociologije i mediologije na
hrvatskom, srpskom i slovenskom jeziku, te opse`an autorski prilog prire|iva~a.
Cilj prvoga priloga u dodatku jest pru`anje op}eg uvida i orijentacije
studentima i drugim interesentima u aktualnu prijevodnu i izvornu produkciju
s epistemolo{kom relevancijom. Cilj drugoga priloga je da se u skladu
s intencijom otvaranja analiti~ke epistemologije prema kontinentalnoj ponudi
semiolo{ki pristup koji je ostao nezastupljen u ovome zborniku koliko i u
doma}oj filozofskoj literaturi.
To odsustvo ili samo djelomi~no prisustvo smatram presudnima za sada{nje
stanje i budu}nost epistemologije kao integrirane kriti~ke filozofije, jer
semiolo{ki aspekti znanja jednako proizlaze iz klasi~ne filozofije spoznaje
koliko su u njoj ostali teorijski zanemareni. Oni su vi{ekratno nagovje{tavani
u klasici moderne spoznajne teorije i kod Lockea i Kanta, uvijek iznova tematizirani
od Platona, stoi~ara i srednjevjekovne filozofije do Hegela i Peircea.
Pretpostavke za sustavan razvoj donijele su teorijske posljedice reformirane
lingvistike 20. stolje}a u strukturalisti~koj teoriji znanosti i semiologiji i u
pragmati~koj semiotici. Ono {to im danas manjka, nije {iroko polje primjene,
analiti~ka sposobnost ili teorijska plodnost, nego prije komprehenzivan epistemolo{ko-kriti~ki
oblik i integracija u multidisciplinarna istra`ivanja koja
se danas nazivaju ili mogu nazvati epistemolo{kim.
Ovaj zbornik je zbog naravi priloga namijenjen ponajprije stru~noj publici,
istra`iva~ima i studentima u u`em podru~ju filozofije spoznaje, znanja
i filozofskih teorija racionalnosti i znanstvenosti. No, s obzirom na univerzalnost
spoznajne problematike koja zadire u daleko {ire podru~je postavljanja
pitanja o zna~enju, smislu i funkciji na{eg znanja, njegovoj individualnoj ili
kolektivnoj konstituciji, te razli~itim podru~jima primjene od fizi~kih do apstraktnih
objekata, od »predmeta« do »rije~i« i »misli«, od fizike preko psihologije,
logike do etike, religije, estetike i medija, on je svakako od interesa i
{irem dijelu akademski obrazovane publike, napose u podru~ju dru{tvenih
znanosti (antropologije, sociologije, kulturalnih studija, povijesti ideja, povijesti
i teorije knji`evnosti te lingvistike i semiologije).
vi
BORISLAV MIKULI]
Zagreb, rujan 2004.