Epistemologija

Michael Williams
ne podrazumijeva da postoje skeptici kojima je potrebno ukazati na njihove
pogre{ke. Problem je u tome da postoje sna`ni i naizgled intuitivni
dokazi za katastrofalno skepti~ke zaklju~ke. Ne moramo biti spremni
pristati na te zaklju~ke da bi nas zanimali ti dokazi. Na{e zanimanje za
njih mo`e biti ~isto metodolo{ko: vide}i kako takvi dokazi zastranjuju,
nau~it }emo ne{to o spoznaji. Tako vidimo da, slijede}i svoju znanost
dokazivanja, Chisholm tjera pitanja opravdanja mnogo dalje no {to je
uobi~ajeno; to jest, on nastavlja dalje kao da raspravlja s kakvim odlu~nim
skeptikom. Sli~no je s projektom pokazivanja kako je spoznaja mogu}a:
mi razumijemo {to je u tome sadr`ano samo zato {to postoje sna`ni
dokazi u prilog zaklju~ku da je spoznaja nemogu}a. 7
Da sa`memo, filozofijski skepticizam je problem koji zahtijeva teorijski
odgovor, jer:
• Filozofijski skepticizam uklju~uje teorijsku sastavnicu, op}enito
gledi{te o ljudskoj spoznaji ili ljudskim spoznajnim sposobnostima.
• Dokazi koji podupiru to gledi{te su »prirodni« ili »intuitivni« u smislu
da ne ovise o~ito o spornim teorijskim idejama. Stoga se ne mogu
bez okoli{anja odbaciti.
• No filozofijski skepticizam je neugodan zbog svoje snage i doma{aja.
Stoga ne mo`emo prihvatiti niti njegove zaklju~ke.
Sad se mo`emo okrenuti samim dokazima.
2. Agripina trilema
Postoje dvije osnovne vrste skepti~kih dokaza, koje }u nazvati »agripinskom«
i »kartezijanskom«. Agripinska vrsta je veoma stara te potje~e jo{
od klasi~nih gr~kih skeptika. Po~et }u s njom (ali iz teorijskih razloga, a
ne naprosto zbog njene starosti). 8
7 Glede Chisholmova pristupa, vidi Roderick Chisholm, The Foundations of Knowing
(Minneapolis: University of Minnesota Press, 1982), pogl. 1. Tvrdnju da je cilj epistemologije
pokazati kako je spoznaja mogu}a iznosi John Pollock, »What is an
Epistemological Problem?«, American Philosophical Quarterly (1968), str. 183-90.
8 Mnogi anti~ki skeptici, uklju~uju}i i Pirona, nisu pisali. U slu~aju drugih, kao {to je
zna~ajan akademijski skeptik Karnead, njihovi spisi nisu opstali. Ipak, o starom skepticizmu
znamo podosta toga, umnogome zahvaljuju}i enciklopedijskim djelima Seksta
Empirika, na{ega daleko najva`nijeg izvora. Vidi Sextus Empiricus, Outlines …
46