Epistemologija

1. Skepticizam
dobrim razlozima. Sljedstveno tome, njegov }e skepticizam biti zahtjevan
i selektivan. No filozofijski skepticizam, toliko radikalan i op}enit,
podriva sama epistemolo{ka razlikovanja o kojima ovisi svakida{nji skepticizam.
Prema tome, on nije samo razli~it ve} unaprijed isklju~uje obi~ni
skepticizam.
Netko bi mogao prigovoriti da teorijski skepticizam filozofskog
skeptika sama njegova pretjeranost diskvalificira kao ozbiljan problem.
Kao {to veli Hume, skepti~ki dokazi »ne dopu{taju pobijanje, ali ne stvaraju
vjerovanje«: za{to dakle tro{iti vrijeme poku{avaju}i pobiti stajali{te
koje nitko ne mo`e shvatiti ozbiljno? Na skepticizam svakako mo`emo
gledati kao na jedan od onih teorijskih problema koje ne moramo
rje{avati radi neposrednih prakti~nih svrha. No za svakoga ~iji je na~in
mi{ljenja refleksivan, ima ne~ega vrlo nezadovoljavaju}eg u tome da se
pusti da to bude zadnja rije~ o tom predmetu. Ako je teorijski skepticizam
ispravan, na{a potreba da vjerujemo nadma{uje uvelike na{u sposobnost
da racionaliziramo ili opravdavamo: to su stvari u koje naprosto
ne mo`emo sumnjati, ali koje ne mo`emo niti braniti. Prema Humeu –
i raznim utjecajnim filozofima dana{njice – na{a svakida{nja vjerovanja i
epistemolo{ki stavovi ne mogu se pomiriti s (neizbje`no skepti~kim)
rezultatima filozofijske refleksije o njima. U svakida{njem se `ivotu bez
napora slu`imo raznim neopravdanim (i zna~ajnim) razlikovanjima. No
kad se upustimo u njihovo propitivanje, ona se zamu}uju i naposljetku
nestaju. Paradoksalno stanje stvari poziva na daljnje istra`ivanje. 6
Na po~etku sam kazao da zada}a ra{~i{}avanja s filozofijskim skepticizmom
za mnoge filozofe odre|uje teoriju spoznaje kao izri~ito filozofijski
pothvat. Postoje, me|utim, drugi, naro~ito Chisholm i njegovi
sljedbenici, koji se odupiru tako uskom povezivanju epistemologije sa
skepti~kim problemima. Cilj epistemologije, ka`u, nije »pobiti skeptika«
ve} izgraditi »analiti~ku znanost dokazivanja« ili »pokazati kako je spoznaja
mogu}a, ako je uop}e mogu}a«. U pitanju je manje nego {to se na
prvi pogled ~ini, a na{a rasprava o filozofijskom skepticizmu pokazuje
za{to. Postaviti »pobijanje skeptika« kao sredi{nju zada}u epistemologije
6 David Hume, Enquiry Concerning Human Understanding, u: Enquiries Concerning
Human Understanding and the Principle of Morals, ur. L. A. Selby-Bigge, 3. izd.,
pregl. P. H. Nidditch (Oxford: Oxford University Press, 1975), odjeljak XII. Me|u
dana{njim su neo-humeovcima Barry Stroud, The Significance of Philosophical
Scepticism (Oxford: Oxford University Press, 1984); Thomas Nagel, The View from
Nowhere (Oxford: Oxford University Press, 1986) i P. F. Strawson, Skepticism and
Naturalism: Some Varieties (London: Methuen, 1985).
45