Epistemologija

Michael Williams
Osobito je va`no imati pred o~ima to razlikovanje zbog duge filozofijske
tradicije koja spoznaju povezuje s nekom vrstom izvjesnosti. Kad
je o brojnim – a mo`da i svim – podru~jima istra`ivanja rije~, svakako
je mogu}e biti sumnji~av glede zahtjeva za izvjesno{}u. To bi se moglo
smatrati oblikom skepticizma: {tovi{e, u doba kad su se takvi zahtjevi
uzimali doista ozbiljno, to je ~esto bio va`an oblik skepticizma. Me|utim,
to nije skepticizam, a danas bi ga mo`da bolje bilo zvati falibilizmom, a
ne nikakvim skepticizmom. Povijesno gledano, skepti~ka tradicija igrala
je klju~nu ulogu u poticanju falibilisti~kih epistemologija. U tome je
njena velika zasluga. No da bi danas bio problemati~an, skepticizam
mora poprimiti sna`niji oblik od toga. Ne{to kasnije istra`it }emo razmatranja
koja poti~u filozofe da se od falibilizma okrenu radikalnom
skepticizmu.
Druga klju~na zna~ajka filozofijskog skepticizma ti~e se njegova
dosega: negativna ocjena ljudske spoznaje od strane filozofskog skeptika
vrlo je op}enita. Op}enitost teorijskog skepticizma filozofskog skeptika
obja{njava za{to on svoje osporavanje formulira pod vidom mogu}nosti
spoznaje. Filozofski skeptik ne dr`i tek da mi zapravo znamo mnogo
manje nego {to smo skloni misliti ({to je vjerojatno istina), ve} prije da
je te`nja za spoznajom – bilo op}enito ili s obzirom na odre|ena vrlo
{iroka podru~ja ~injenica – po sebi problemati~na. Stvar nije u tome da
mi ne znamo toliko (ako uop}e i{ta znamo), ve} da ne mo`emo spoznati.
S tim se osporavanjem ne mo`emo suo~iti pomo}u ve}e pa`nje ili dugotrajnijeg
rada. Snaga i doseg filozofijskog skepticizma povezani su s
jednostavno{}u i intuitivno{}u skepti~kih argumenata, koji su radikalni i
op}eniti zato {to se (o~ito) koriste samo »najni`im zajedni~kim nazivnikom«
zna~ajki spoznaje.
Sada mo`emo jasnije vidjeti za{to filozofijski skepticizam ne mora
imati prakti~nu sastavnicu. Filozofijski skepticizam podrazumijeva da,
racionalno govore}i, mo`emo vjerovati u bilo {to ili ni u {to. Kao {to je
jednom kazao Bertrand Russell, ~ovjek koji vjeruje da je kuhano jaje razlikuje
se od nas ostalih samo po tome {to je u manjini. Time na vidjelo
izlazi golem jaz izme|u filozofijskog skepticizma i onog {to se ~esto smatra
skepti~kim kovom uma. Obi~ni (nefilozofski) skeptik uglavnom ne
misli da je potraga za spoznajom od po~etka osu|ena na neuspjeh ve}
da su standardi vjerojatnosti u ve}ine ljudi preniski ili da se odvi{e labavo
primjenjuju. On }e sumnjati da se postavke koje se ~esto iznose kao
postavke spoznaje zapravo samo mnijenja neutemeljena na bilo kakvim
44