Epistemologija

Merold Westphal
Dva su zna~enja ove teze, jedno kantovsko a drugo hegelovsko. Ni
jedno ne implicira da mo`emo slobodno praviti svjetove kako nam se
svi|a. Oba ozna~avaju tekstualnost kao granicu unutar koje imamo svaku
slobodu koju imamo. Kantovski smisao je samo tvrdnja o hermeneuti~kom
krugu u njegovoj teorijskoj dimenziji, tvrdnja da prije nego {to
ka`emo bilo {to »Bitak mora oduvijek ve} biti konceptualiziran«. To
»‘mora oduvijek ve}’ ozna~ava to~no izvorni bijeg iz kraljevstva Bitka...
ozna~ava da Bitak nije nikad, nikad se ne pokazuje, nikad nije prisutan,
nikad nije sad, izvan razlike (u svim smislovima koja danas zahtijeva ta
rije~)«. 44 U svome kantovskom obliku, to negiranje prisustva (i metafizike
prisustva) nije negiranje tvrdnje da postoji kompjuter ispred mene dok
pi{em. To je negiranje svih filozofija prema kojima zna~enja ili ~injenice
mogu biti prezentne ~isto ili izravno, a da nisu posredovane bitno (a ne
samo kauzalno) onim {to je odsutno. Ne postoje atomske ~injenice,
nikakva trenuta~na sada.
Postoje, dakako, intuicije i postoji poznavanje. No, takve spoznaje
gube svoje epistemi~ko prvenstvo kad obratimo pa`nju na posredovanja
koja ih ~ine mogu}ima i koja ~ine iluzornima njihovo visoko cijenjenu
neposrednost. Nije potrebno re}i da je Derridin kantizam postkantovski
u kojemu su sama ta posredovanja razli~ita i kontingentna, kao Rortyevi
izborni rje~nici, a ne univerzalni i nu`ni.
Me|utim, uvode}i svoju tezu »ni{ta izvan teksta«, Derrida se usredoto-
~uje na Hegelovo zna~enje svoje tvrdnje. Naglasak ne le`i prvenstveno na
tome da, u tom slu~aju, imamo pristup osobama »samo u tekstu«, to jest,
u nekoj njihovoj posebnoj interpretaciji, i da »nemamo nikakvih sredstava
da to promijenimo niti ikakvo pravo da to zanemarimo. Dakako, svi razlozi
toga tipa bili bi ve} dovoljni, me|utim postoje dublji razlozi.« Ti korjenitiji
razlozi ti~u se naravi samih stvari, a ne na{eg pristupa. »Ono {to
smo poku{ali pokazati... jest to da u onome {to se naziva stvarnim `ivotom
tih egzistencija od ‘krvi i mesa’, iznad i iza onoga {to netko vjeruje
da se mo`e opisati kao Rousseauov tekst, uvijek je postojao samo tekst...« 45
44 »Edmond Jabès and the Question of the Book«, u: Writing and Difference, engl.
prev. Alan Bass (Chicago: University of Chicago Press, 1978), str. 74. Vidi »Différance«
za prostorno i vremensko zna~enje tog klju~nog termina u: Margins of Philosophy,
engl. prev. Alan Bass (Chicago: University of Chicago Press, 1982). Vremenski
smisao izraza proizlazi iz dekonstruktivnog ~itanja Husserla o unutra{njoj vremenskoj
svijesti koje Derrida predo~uje u Speech and Phenomena, engl. prev. David B.
Allison (Evanston, IL: Northwestern University Press, 1973).
45 Of Grammatology, str. 158-159.
536