Epistemologija

17. Hermeneutika kao epistemologija
toga, on ka`e da nam i priroda dolazi ususret kao priru~no, a ne kao
»~ista objektivna prisutnost« (100/70). Tako na primjer, med se jede, a
divlje p~ele treba izbjegavati.
Referencija na divlje p~ele, koja nije Heideggerov primjer, ukazuje
na drugu opasnost. Heidegger poku{ava definirati priru~nost u terminima
na{eg djelovanja, na{eg prakti~kog pona{anja u svijetu (98-9/69).
No, usredoto~uju}i se na ono ~ime se mo`e rukovati i {to se mo`e upotrijebiti,
on ne poklanja dovoljno pa`nje negativnim slu~ajevima kad je
vrijednost u koju su stvari umotane ve} negativna. Govoriti o divljim
p~elama kao opremi posve je prenategnuta upotreba rije~i.
Izbjegnemo li su`avanje pojma priru~nosti na pojam alatke ili pozitivno
korisnog, dobivamo pojam stvari, od ~eki}a do divljih p~ela koje imaju
zna~enje za nas u vrijednosnim terminima u odnosu na na{e prakse.
Vidjeli smo da Heidegger opisuje tuma~enje koje djeluje u tim praksama
kao pretpredikativno i predteorijsko. Zna~i li to da je i predjezi~no?
Vidjet }emo u kom smislu moramo odgovoriti na to pitanje potvrdno,
a u kojem nije~no, ako se vratimo odsje~ku koji smo ranije razmotrili:
»Tuma~enje se izvorno ne iznosi u nekoj teorijskoj tvrdnji ve} u ~inu
opisuju}eg zbrinjavanja – ostavljaju}i po strani neprikladne alatke ili zamjenjuju}i
ih [ili pak odbacuju}i dudu], ‘bez tro{enja rije~i’. Iz ~injenice
da su rije~i odsutne, ne zna~i da je odsutno i tuma~enje« (200/157,
istaknu}a dodana). O~igledno je da je tuma~enje predjezi~no utoliko {to
ni jezi~ni izraz ni jezi~na kompetencija nisu nu`ni za njegovo odvijanje.
Dotle moramo odgovoriti s da, na{a pretpostavka je potvr|ena.
Me|utim, jezi~ni izraz i, a fortiori, jezi~na kompetencija mogu svejedno
pripadati tuma~enju, a to zna~i da moramo odgovoriti s ne. Ako
tuma~enje nije nu`no jezi~no, ono jednako tako nu`no nije ni predjezi~no.
Neposredno prije navedenog odjeljka Heidegger ka`e da tuma~enje,
koje prethodi tvrdnji, nema oblik »‘kategorijalne tvrdnje’... ‘^eki} je
te`ak’« niti oblik »teorijskog suda« poput: »Ova stvar – ~eki} – ima svojstvo
te`ine.« Me|utim, prakti~ki vezano tuma~enje ~eki}a kao prete{kog
»mo`e poprimiti takav oblik kao ‘^eki} je prete`ak’ ili, prije, samo
‘Prete`ak! Dodaj mi drugi ~eki}!’« 24
24 Usp. po~etne paragrafe Wittgensteinovih Filozofskih istra`ivanja, u kojima kritizira
prvenstvo teorijskog u njegovom Traktatu u pojmovima jednostavne jezi~ne igre u
kojoj »Plo~a!« zna~i »Donesi mi plo~u!« ^ini se da je Heidegger u krivu kad predla`e
da jezi~no saobra}anje najprije nastaje na razini iskaza (197/155 i 203/160).
527