Epistemologija

Merold Westphal
sud derivativni zbog toga {to su jezi~ni ~in koji pretpostavlja predjezi~no
iskustvo? Je li dovoljno istaknuti da dojen~ad mogu tuma~iti maj~inu
dojku kao izvor zadovoljenja i, kad su gladna, da mogu tuma~iti dudu
kao `alosni nadomjestak?
Odgovor ovisi o Heideggerovu razumijevanju na{eg izvornog susretanja
stvari kao priru~nih. Ono {to susre}emo na taj na~in, mo`emo nazvati
»stvari ‘optere}ene vrijedno{}u’« ili »oprema«, me|utim oba izraza
su podlo`na ozbiljnim iskrivljenjima. Ono {to nam je priru~no ti~e nas
se neposrednije i konkretnije od objektivno prisutnog bivstvuju}eg kao
mogu}eg predmeta istinitih tvrdnji. Kao takve, to nisu puke stvari,
podru~ne ~injenice ~iji je jedini smisao u `ivotu to da budu. U na~inima
na koji nas se ti~u, one su vrijednosne ~injenice, ne{to dobrodo{lo,
nepo`eljno ili bezna~ajno. No, govoriti o njima kao »optere}enima vrijedno{}u«
sugerira njihovu dodatnu vrijednosnu interpretaciju, kao da ih
najprije susre}emo kao puke ~injenice i tek potom im pridajemo vrijednost.
Stvari ne stoje »kao da neka gra|a svijeta, pribli`no objektivno
prisutna po sebi, dobiva ‘subjektivno obojenje’... U tuma~enju mi ne
navla~imo, da tako ka`emo, neko ‘zna~enje’ na ogoljenu stvar, koja je
objektivno prisutna, mi joj ne naljepljujemo neku vrijednost, nego, kad
susretnemo ne{to unutarsvjetsko kao takvo, stvar koja je u pitanju ve}
posjeduje neku povezanost... koja biva izlo`ena putem tuma~enja«
(101/71; 190-1/150).
Heidegger je svjestan da taj argument ima obuhvatniji oblik Gestalta.
»Da bismo ‘~uli’ neki ‘~ist zvuk’ potreban je vrlo umje{an i slo`en misaoni
okvir. ^injenica da su motocikli i vagoni ono {to prvo ~ujemo, fenomenalni
je dokaz da u svakom slu~aju tubivanje, kao bivanje-u-svijetu,
oduvijek prebiva pokraj onoga {to je priru~no u-svijetu; ono zasigurno
ne prebiva najprije pokraj ‘osjeta’« (207/164). 23
Postoji tako|er i opasnost u tuma~enju priru~nog kao »opreme« (das
Zeug), kao ne~ega »~ime se u naj{irem smislu mo`e rukovati i {to nam
je na raspolaganju« (97-8/68-9), ukoliko je razli~ito od predmeta teorijskog
motrenja. Najprije, usprkos Heideggerovu slavnom primjeru s ~eki-
}em, moramo izbje}i poistovje}ivanje opreme i alatke, jer on prikazuje i
sobu kao opremu za obitavanje i cipele kao opremu za no{enje. Osim
23 Razvijaju}i svoje hermeneuti~ko razumijevanje prirodne znanosti, Hanson (str. 9)
na sli~an na~in poziva op}enito na Gestalt: »mi ne upijamo najprije neki opti~ki
obrazac a potom pribodemo na njega neko tuma~enje.«
526