Epistemologija

Merold Westphal
tuma~enja koji se doga|a »bez tro{enja rije~i« i iz kojeg su »rije~i
odsutne«, drugu heuristi~ku hipotezu mo`emo uzeti od Rortya. U svojoj
kritici »mita danosti« ~ini se da Sellars argumentira protiv bilo kakve
predjezi~ne svijesti, a Rorty nastoji pokazati za{to to nije »nepravedno
prema dojen~adi«, budu}i da dojen~ad o~igledno imaju boli i neku vrstu
svijesti o obojenim predmetima. Sellars i Rorty razlikuju »svjesnost-kao-
-diskriminativno-pona{anje« koje se mo`e pripisati djeci, {takorima, amebama
ili ~ak kompjuterima, i svjesnosti »u logi~kom prostoru razloga,
opravdavanja i sposobnosti za opravdanje onoga {to netko ka`e« (tako
Rorty citira Sellarsa), koja se nalazi samo kod jezi~nih govornika. »U
tom zadnjem smislu svjesnost je opravdano istinito vjerovanje – znanje,
a u onom prvom smislu to je sposobnost odgovaranja na podra`aje.« 20
Sellars misli da je predjezi~na diskriminativna svjesnost kauzalni uvjet
znanja ali ne temelj opravdanja. Po tome gledi{tu »ne postoji opravdano
vjerovanje koje bi bilo nepropozicionalno ili opravdanje koje ne bi bilo
odnos me|u propozicijama... znati kakve su stvari nije pitanje opravdanosti
putem izri~nih re~enica«. 21 Znanje da je to i to slu~aj, pretpostavlja
lingvisti~ku kompetenciju; znanje o tome kakve su stvari ne pretpostavlja.
Na{a druga hipoteza mo`e biti to da Heidegger ~ini iskazivanje derivativnim
zato {to, kao Rorty i Sellars, ho}e uvesti razliku izme|u jezi~nog
i predjezi~nog tuma~enja. Pogledajmo je li to na~in na koji mo`emo povu}i
granicu izme|u tvrdnje kao derivativne te razumijevanja i tuma~enja
kao apriornih uvjeta mogu}nosti tvr|enja.
Tuma~enje je vidjeti-kao. Svaki ~in tuma~enja shva}a ne{to kao ne{to,
kao »stol, vrata, kolica ili most« (189/149). Stoga uop}e ne iznena|uje
to {to je apriorno razumijevanje ve} na djelu u svakom tuma~enju. Za
sada se donekle kre}emo u hermeneuti~kim krugovima. Me|utim, ono
{to prekora~uje puku formalnu strukturu hermeneuti~kog kruga jest
Heideggerova tvrdnja da razumijevanje, koje je pretpostavljeno svakim
~inom interpretacije, nije na{e razumijevanje stola, vrata, kolica ili mosta,
ve} na{e vlastito razumijevanje.
20 Rorty, str. 181-183. Heidegger se usredoto~uje na ljudski razum. On bi mo`da bio
spreman pro{iriti svoju analizu pred-iskaznog razuma na {takore i amebe, ali bi
zasigurno prezao od kompjutora. Ali to ovdje ne}e biti tema.
21 Rorty, str. 183 i 185. Vrijedno je spomenuti da u prethodnom paragrafu Rorty
vezuje spoznaju za lingvisti~ku svjesnost, dok se ovdje odnosi na prelingvisti~ku
svjesnost kao »znanje kakve stvari jesu« (isticanje dodatno). Vrlo je mogu}e da je
kasnije to »znanje« stavio u navodnike. Heidegger }e napraviti sli~nu distinkciju
izme|u spoznaje i spoznaje. Vidi bilje{ke 19 i 22.
524