Epistemologija

Merold Westphal
poro~nu, Heidegger daje na znanje da on zapravo samo napu{ta euklidovski,
silogisti~ki model znanja (194-5/152-3). [tovi{e, u tome krugu moramo
vidjeti »pozitivnu mogu}nost najizvornije vrste znanja« (195/153).
Ipak, Heideggerovo obja{njenje hermeneuti~kog kruga daleko je
radikalnija revizija Kantove sheme, a time i prosvjetiteljskog projekta,
nego {to smo do sada vidjeli. Po njegovu gledi{tu, apriorni elementi u
znanju nisu samo podlo`ni ispravljanju, nego su i predteorijski. Prema
Hansonovoj formulaciji, »Opa`anje x-a je oblikovano prethodnim znanjem
x-a«, a to zna~i da je svako vi|enje »optere}eno teorijom« (s promijenjenim
naglaskom). No, Heidegger vjeruje da se najdublje razine
predrazumijevanja ne sastoje od znanja, vjerovanja ili reprezentacije. Iz
tog razloga njegovo obja{njenje hermeneuti~kog kruga pomo}u izraza
pred-namjere, pred-vi|enja i pred-poimanja »uklju~uje, ali i prekora~uje,
uvid teorijskog holizma da su svi podaci optere}eni teorijom«. 14 On to
najavljuje prikazuju}i znanje kao »fundirani modus« bivanja-u-svijetu u
13. § Bitka i vremena, i daju}i paragrafu 33 naslov »Tvrdnja kao izvedeni
modus tuma~enja«. Ako je znanje »utemeljeno«, a tvrdnja »izvedena«,
tad teorijska spoznaja ima predspoznajne pretpostavke koje se usprkos
tome mogu nazivati razumijevanje i interpretacija.
Postoji religijska pozadina Heideggerova prosvjeda protiv prvenstva
teorijskog koje vlada tako velikim dijelom filozofske tradicije. Njegova
predavanja o filozofiji religije iz 1920/21. predstavljaju potvrdan argument
da `ivot vjere nije prvenstveno briga za ispravnost iskaza. 15 Svoje
nalaze on sabire u predavanju koje je prvi put odr`ano 1927, u godini
kad je objavljen Bitak i vrijeme. Nakon {to je citirao Luthera, »Vjera nam
omogu}uje da budemo shva}eni od stvari koje sami ne vidimo«, on tvrdi
da vjera »nije vi{e ili manje modificirani tip znanja« i da teologija »nije
spekulativno znanje Boga«. 16
14 Hubert Dreyfus, »Holism and Hermeneutics«, u: The Review of Metaphysics, XXXIV
(1980-81): 10. Tamo gdje Dreyfus govori o »teorijskom holizmu« mi mo`emo
~itati »teorijska interpretacija hermeneuti~kog kruga«. Sli~no Rortyju i Dreyfus
vezuje hermeneutiku za holizam barem djelomice zato {to zbog pomanjkanja neke
~vrste apriorne forme ili danog empirijskog sadr`aja spoznaje, cijela tvornica znanja
dolazi u pitanje kad god je u pitanju neki od njegovih dijelova.
15 Einleitung in die Phänomenologie der Religion (WS 1920-21) i Augustinus und der
Neuplatonismus (SS 1921), u Gesamtausgabe (GA) sv. 60, Phänomenologie des religiösen
Lebens, Frankfurt: Klosterman, 1995.
16 »Phenomenology and Theology«, u: The Piety of Thinking, engl. prev. James G. Hart
i John C. Maraldo (Bloomington: Indiana University press, 1976), str. 10 i 15.
520