Epistemologija

17. Hermeneutika kao epistemologija
Taj isti krug je na djelu i u onome {to Rawls naziva refleksivnim
ravnote`om u eti~koj teoriji. Mi poku{avamo formulirati op}a na~ela koja
}e objasniti na{a naj~vr{}e razmotrena uvjerenja o posebnim vrstama situacija.
No, ta uvjerenja su samo »provizorno u~vr{}ene to~ke« jer, »ne postoji
to~ka s koje se pozivamo na samoo~iglednost u tradicionalnom
zna~enju bilo op}ih pojmova bilo posebnih uvjerenja«. 11 U slu~aju da je
neka teorija koju razmatramo u sukobu s na{im predteorijskim uvjerenjima,
mo`emo ili revidirati svoju teoriju ili pobolj{ati svoja uvjerenja.
Budu}i pak da ni op}a teorija niti posebne procjene nisu nezavisne varijable,
odnos me|u njima je kru`an; svaka je podlo`na modifikacijama u
svjetlu one druge.
Poput Hansona i Rawlsa, i Heidegger nam nudi revidirani kantizam.
Hermeneuti~ki krug je kantovski jer nagla{ava ulogu apriorija u svakoj
spoznaji. »Pokazuju}i kako je svako vi|enje izvorno utemeljeno u razumijevanju...
li{ili smo ~istu intuiciju njezine prvotnosti... ‘Intuicija’ i ‘mi{ljenje’
izvedenice su razumijevanja, ali ve} prili~no udaljene« (187/147). 12
Svaki spoznajni ~in pretpostavlja apriorno razumijevanje onoga {to je pri
ruci. To predrazumijevanje Heidegger razra|uje u izrazima pred-namjera,
pred-vi|aj i pred-zahvat (Vorhabe, Vorsicht i Vorgriff), i zaklju~uje: »Tuma-
~enje nije nikad bespretpostavno shva}anje ne~eg prethodno danog...
Svako tuma~enje koje treba doprinijeti razumijevanju, mora prethodno
ve} razumjeti ono {to se mora tuma~iti« (191-192, 194/150, 152).
To je zapravo revidirani kantizam jer, govore}i o kru`noj strukturi razumijevanja
i tuma~enja, Heidegger daje na znanje da apriorni elementi
nemaju onaj utvr|eni i krajnji karakter koji je Kant pridao formama i kategorijama.
13 Oni nisu naprosto dani ni{ta vi{e od interpretacija koje omogu}uju.
Ujedno, insistiraju}i na tome da tu kru`nost ne treba shvatiti kao
11 John Rawls, A Theory of Justice (Cambridge, MA: Harvard University Press, 1971),
str. 20-21; usp. 48-51.
12 Odjeljci iz Heideggerova Bitka i vremena ovdje }e se citirati s A/B referencijom. »A«
ozna~ava prijevod Macquarrie i Robinson (New York: Harper and Row, 1962). »B«
ozna~ava paginaciju 7. njema~kog izdanja, navedenu na marginama kod Macquarrie
i Robinson, i noviji prijevod Joan Stambaugh (Albany: SUNY Press, 1996).
Ponekad }u koristiti ili se osloniti na rje{enja kod Stambaugh.
13 Za sli~no obja{njenje apriorija iz istog doba kao i Bitak i vrijeme vidi. C. I. Lewis,
»A Pragmatic Conception of the A Priori«, u Readings in Philosophical Analysis,
Herbert Feigl i Wilfrid Sellars (New York, Appleton-Century-Crofts, 1949). Taj esej
anticipira glavne teme iz Quineovih »Two Dogmas of Empiricism«, u From a Logical
Point of View (New York: Harper and Row, 1963), kao i Rortyjevo zdru`eno pozivanje
na Heideggera i ameri~ki pragmatizam.
519