Epistemologija

Merold Westphal
jednako »postmoderan« kao i Derrida, nego je i analiti~ka filozofija u
mnogima od svojih suvremenih oblika jednako »postmoderna« kao i kontinentalna
filozofija. Okrenuv{i se Heideggeru, Gadameru i Derridi, nadam
se da sam pru`io barem po~etnu vjerodostojnost tvrdnji da oni, iako
se sami ne smatraju epistemolozima, ipak obra|uju neka od istih onih
obuhvatnih pitanja o kojima raspravljaju drugi koji se smatraju takvima.
1
Heideggerovo obja{njenje hermeneuti~kog kruga, koji djeluje u svakom
razumijevanju, predstavlja kritiku »mita datosti« i napu{tanje fundacionalisti~kih
epistemologija. Nije rije~ o tome da Heidegger pori~e da znanje
ima temelj ve} samo o tome da vrste temelja koje on otkriva ~ine praznim
ideale fundacionalisti~kih epistemologija.
Hermeneuti~ki krug je izvorno povezan s tuma~enjem teksta. Nekom
tekstu prilazimo s osje}anjem cjeline (ovo je pjesni~ka tragedija, ovo je
historijska pri~a) koje upravlja na{im tuma~enjem pojedina~nih odjeljaka.
No, razumijevanje cjeline ponovo se sagledava u svjetlu pojedina~nih
~itanja. Na samom koncu, ono postaje specifi~nije i odre|enije. Me|utim,
ono se isto tako mo`e i posve dramati~no izmijeniti. Ne{to {to je na po-
~etku izgledalo kao dje~ja pri~a mo`e ispasti kao politi~ka satira ili teolo{ko
razmi{ljanje; neka o~igledna historijska pripovijest mo`e se pokazati
kao neka vrsta prevare. Ono {to taj odnos ~ini kru`nim jest okolnost da
ni~ije poimanje cjeline niti bilo ~ije razumijevanje dijelova nisu nezavisne
varijable. X je (barem djelomice) funkcija Y-a, i obrnuto.
Takvi krugovi su nam poznati iz post-pozitivisti~ke filozofije znanosti.
Za teorije se pretpostavlja, naravno, da su ovisne o podacima iz promatranja.
No, pretpostavimo da ne postoje podaci-bez-teorije zato {to, kao {to
ka`e Hanson, »u odre|enom smislu, gledanje je ‘teorijom optere}en’ poduhvat.
Opa`anje x-a oblikovano je prethodnim znanjem o x-u.« 10 U tom
slu~aju, odnos izme|u teorija i podataka koji upu}uju na njih i potvr|uju
ih, bio bi kru`an. Svako od njih se mo`e izmijeniti u svjetlu drugog.
10 N. R. Hanson, Patterns of Discovery: An Inquiry into the Conceptual Foundations of
Science (Cambridge: Cambridge University Press, 1961), str. 19. Vrijedi zamijetiti
da Hanson, oslanjaju}i se na Gestalt-psihologiju i Wittgensteinovu analizu vi|enjakao
dolazi do tvrdnje o vi|enju uop}e. Znanstveno promatranje je u tome samo
jedan slu~aj.
518