Epistemologija

Poglavlje 1
Skepticizam
Michael Williams
1. Filozofijski skepticizam
Skepticizam je bio i ostao sredi{nji problem spoznajne teorije. Neki filozofi
~ak misle da bez problema skepticizma ne bismo znali {to ~initi s
idejom upravo filozofijskih spoznajnih teorija. 1 Me|utim, filozof koji
razmi{lja na taj na~in po svoj }e prilici pred o~ima imati prili~no osebujnu
vrst skepticizma. Nazovimo je filozofijskim skepticizmom. Filozofijski
skepticizam ima dugu povijest, ~ak je gotovo iste starosti kao i sama
sistematska filozofija. 2
Skepticizam se ~esto povezuje sa sumnji~avo{}u. Skeptik je netko tko
ima skepti~an stav: on dovodi stvari u pitanje (osobito naslije|ena mnijenja);
on odga|a svoj sud. Ako mu je nelagodno zbog te nemogu}nosti
da se odlu~i, patit }e od sumnje ili neizvjesnosti, koja se ~esto smatra
svojstvenim stanjem skeptikova uma. 3 Nazovimo taj propituju}i nazor
1 Tako A. J. Ayer u Problem of Knowledge (London: Pelican, 1956), str. 78, izlo`iv{i
odre|en na~in zagovaranja filozofijskog skepticizma: »Bavljenje teorijom spoznaje
umnogome je stvar ozbiljnog shva}anja te pote{ko}e. Razli~iti na~ini suo~avanja s
njom obilje`avaju razli~ite filozofijske {kole…« Usp. Lawrence BonJour, The
Structure of Empirical Knowledge (Cambridge, MA: Harvard University Press, 1985),
str. 14-15: »Da skeptici ne postoje,… ozbiljan epistemolog morao bi ih izmisliti.«
2 Filozofijski je skepticizam tijekom povijesti poprimao razne oblike. Korisna zbirka
ogleda o povijesnim aspektima skepticizma jest knjiga M. F. Burnyeat (ur.), The
Skeptical Tradition (Berkeley: University of California Press, 1983). Temeljno djelo
o utjecaju ponovnog otkri}a gr~kog skepticizma na zapadno filozofijsko mi{ljenje
je Scepticism from Erasmus to Spinoza Richarda Popkina (Berkeley: University of
California Press, 1979).
3 Ljude se kad{to nazivalo skepticima jer se vjerovalo da oni ne samo sumnjaju ve} i
pori~u va`ne istine: u neka su doba, primjerice, »skeptik« i »ateist« bili vi{e ili manje
zamjenjivi pojmovi. U prakti~nom se smislu razlikovanje izme|u »ne-potvr|ivanja«
i »poricanja« ~esto mo`e ~initi prili~no nategnutim.
41