Epistemologija

17. Hermeneutika kao epistemologija
Richard Rorty je u svojoj knjizi Filozofija i ogledalo prirode, u 3. dijelu
pod naslovom »Od epistemologije do hermeneutike«, najavio kraj epistemologije.
On poja{njava da ne nudi novu i bolju epistemologija uz pomo}
Quinea i Sellarsa, ve} potpuno napu{tanje sveukupne ideje teorije
znanja za koju se ne mo`e utvrditi nikakva legitimna zada}a. 4
Ono {to Rorty odbacuje kao epistemologiju povezano je u jakom
smislu s Descartesom, Lockeom i Kantom. Kao {to je vidljivo iz gornjih
citata, sva trojica filozofa dala su svoj doprinos poistovje}enju epistemologije
sa {iroko postavljenim, generi~kim zadatkom refleksije o naravi i
granicama ljudskog znanja. Posve je nejasno za{to Rorty ne identificira
taj generi~ki zadatak kao epistemologiju ve} samo odre|ene zna~ajke
specifi~nog na~ina na koji ta trojica filozofa i drugi pristupaju tome; ta
identifikacija je na kraju krajeva ozbiljno kriva.
Me|u najzna~ajnijima od shva}anja koja Rorty poistovje}uje s epistemologijom
nalaze se sljede}a:
1) Shva}anje znanja kao to~ne reprezentacije, kao korespondencije.
Upravo u tome njegova slika »ogledala prirode« igra svoju ulogu.
2) Zahtjev za izvjesno{}u znanja.
3) Shva}anje epistemologije kao neutralnog, apriornog sudi{ta ~ija
je zada}a pokazati kako se posti`e `eljena apodikti~nost to~ne reprezentacije.
4) Posebna uloga privilegiranih reprezentacija koje navodno pru`aju
temelje tako konstruiranog znanja. Sellarsova kritika mita datosti i Quineov
dokaz o kontingenciji nu`nosti, zajedno s Kuhnovom filozofijom
znanosti i njegovim argumentom o nemogu}nosti podataka-bez-teorije
– sve su to napadi na pojam »reprezentacije kojoj se ne mo`e protusloviti«.
5
O~igledno je da se tamo gdje Rorty govori o »epistemologiji« isto
tako mo`e re}i »modernitet« ili, jo{ to~nije, »prosvjetiteljski projekt«, ili,
da budemo jo{ to~niji, »fundacionalizam«. 6 Nasuprot fundacionalisti~kim
epistemologijama modernog doba, ~ije se paradigme u dvadesetom stolje}u
mogu na}i u Russellovom pojmu znanja po poznatosti i Husserlovoj
4 Richard Rorty, Philosophy and the Mirror of Nature (Princeton: Princeton University
Press, 1979), str. 10, 180, 210 i 315.
5 Rorty, str. 315.
6 Pod »fundacionalizmom« uvijek }u podrazumijevati strogu verziju koja zahtijeva
temeljnu apodikti~nost iz privilegiranih reprezentacija »koje se ne mogu pore}i«.
Vidi bilje{ku 9.
515