Epistemologija

16. Proceduralna epistemologija
slikari, dr`e da su sjene na snijegu sive. Oni to vjerovanje posjeduju kao
op}enito, vjerojatno izvedeno iz vjerovanja da je snijeg bijel, a sjene na
bijelim objektima su sive. (Zapravo, svjetlo koje snijeg odra`ava uglavnom
je plavo, ali nam se snijeg ~ini bijelim zbog intenziteta tog svjetla; kad
se taj intenzitet u sjeni smanji, snijeg izgleda plav.) Ako osobu, koja posjeduje
takvo op}e vjerovanje, upitamo koje boje mu izgleda neka odre|ena
sjena na snijegu, ta osoba bi mogla odmah oblikovati vjerovanje da mu
sjena izgleda siva, bez prethodnog pobli`eg promatranja svog predmeta
opa`anja. Tako on posjeduje pogre{no vjerovanje o tome koje boje mu
ne{to izgleda. [tovi{e to bi vjerovanje bilo neopravdano kad bi op}enito
vjerovanje posjedovao na neopravdanim temeljima. Stoga vjerovanja s
tim sadr`ajem nisu samo-opravdavaju}a.
Uobi~ajena reakcija na prethodni protuprimjer je to da je vjerovanje
samo-opravdano kada se posjeduje na temelju opa`aja, a ne na temelju ne-
~eg drugog. Ali fundacionalist to ne mo`e re}i. Prema fundacionalizmu
opravdanost vjerovanja se odre|uje isklju~ivo time koja vjerovanja epistemi~ki
~inilac posjeduje (gdje su vjerovanja individualizirana njihovim
sadr`ajem). Nije se mogu}e pozvati na van-doksasti~ka razmatranja kao
{to je porijeklo vjerovanja. Pozvati se na to zna~ilo bi tvrditi da posjedovanje
opa`aja da sjena izgleda plavo, opravdava vjerovanje da je sjena plava.
Ali to nije fundacionalizam – to je izravni realizam. ^itav smisao izravnog
realizma je u tome da je opravdano mnijenje ukorijenjeno u odre|enim
vrstama mentalnih stanja kao {to su opa`aji, a ne u odre|enim povla{tenim
vrstama vjerovanja.
Dr`im da bi se taj aspekt izravnog realizma ~inio o~itim kad se ne bi
sukobljavao s filozofskim predrasudama o spoznavanju. Internalizam u
epistemologiji je stajali{te prema kojem samo interna stanja spoznavatelja
mogu biti relevantna u odre|ivanju toga koja su spoznavateljeva vjerovanja
opravdana. Izravni realizam je jedan oblik internalizma, no internalisti su
oti{li dalje i usvojili doksasti~ko uvjerenje prema kojem samo spoznavateljeva
vjerovanja mogu biti relevantna u odre|ivanju toga koja su spoznavateljeva
vjerovanja opravdana. Na~elo doksasti~kog uvjerenja jednostavno je i isprva
privla~no. Proceduralna opravdanost vezana je uz to kako bi spoznavatelj
trebao upravljati svojim vjerovanjima. ^ini se da spoznavatelj,
prilikom dono{enja takve odluke, mo`e ne{to uzeti u obzir samo ako posjeduje
vjerovanje o tome. Stoga samo vjerovanja mogu biti relevantna.
Taj dokaz ne mo`e biti ispravan. Kad bi bio, iz toga bi slijedilo da
spoznavatelj mo`e uzeti u obzir svoja vjerovanja samo ako ima vjerovanja
489