Epistemologija

John L. Pollock
vjerovanja predstavlja iskustvo o predmetu opa`anja ili pak `elja, to ni
na koji na~in ne mo`emo prevesti u fundacionalisti~ki okvir. To ne
mo`emo sagledati kao odnos izme|u sadr`aja stanja jer vjerovanje, predmet
iskustva i `elja mogu imati jednaki sadr`aj (npr. da se ispred nas
nalazi ne{to crveno), no zaklju~ivanje odobreno od strane vjerovanja razlikuje
se od zaklju~ivanja dopu{tenog od strane predmeta opa`anja ili
`elje. Fundacionalizam zaklju~ivanja iz predmeta opa`anja, `elja i drugih
nedoksasti~kih stanja, poku{ava obuhvatiti po~inju}i umjesto toga
vjerovanjima o predmetima opa`anja, `eljama itd.
U radu Suvremene teorije spoznaje iznio sam dva argumenta protiv
kori{tenja bazi~nih vjerovanja u fundacionalizmu. Op}enito se prihva}a
da bazi~na vjerovanja moraju biti vjerovanja o mentalnim stanjima (prije
svega, opa`ajnim stanjima) da bi bila samoopravdavaju}a. Takva se
vjerovanja obi~no mogu izraziti u obliku »^ini mi sa kao da P«. Omiljeni
primjeri su vjerovanja da se ne{to ~ini crvenim itd. Najjednostavniji prigovor
tvrdnji da sva na{a opravdana vjerovanja moraju biti izvedena iz
takvih bazi~nih vjerovanja je taj da rijetko posjedujemo mnogo vjerovanja
te vrste. Na primjer, kada hodam niz ulicu oblikujem vjerovanja o
ljudima, zgradama, drve}u, pticama, automobilima itd. ali ne i o mrljama
boje u mom vizualnom polju. Mogu oblikovati i vjerovanja te vrste, ali
obi~no samo namjernim preusmjeravanjem pa`nje. Neposredni doksasti~ki
rezultat opa`aja obi~no je vjerovanje o fizi~kim objektima – a ne
vjerovanjima o mojim opa`ajnim iskustvima. Ali ako nemam potonjih
vjerovanja, ona ne mogu pru`iti temelj iz kojih }u izvesti prethodna.
Va`no je primijetiti da to {to sam iznio predstavlja prigovor samo
fundacionalizmu kao teoriji ljudske epistemologije. Nisam iznio ni{ta {to
bi nam dalo povoda da pomislimo kako je nemogu}e konstruirati artilekt
koji }e posjedovati neophodna vjerovanja o predmetima opa`anja. No
mogu}e je navesti i op}enitiji prigovor. Taj se prigovor sastoji od dokazivanja
da ~ak ni najstereotipniji primjeri bazi~nih vjerovanja nisu
samoopravdavaju}i. Vjerovanje bi samo-opravdavaju}im trebao ~initi
njegov sadr`aj. Stoga sva vjerovanja s istim sadr`ajem moraju biti samo-
-opravdavaju}a. Razmotrimo vjerovanje da mi neki predmet izgleda plav.
To bi trebao biti stereotipni primjer bazi~nog vjerovanja. Ukoliko to
doista jest bazi~no vjerovanje, utoliko onaj tko ga posjeduje i nema razloga
misliti da ne bi trebao opravdano vjerovati. Razmotrimo sjene u
snijegu. Kao {to to svaki slikar zna, sjene na snijegu su plave i doista
kada ih bolje pogledamo one se takvima i ~ine. No mnogi ljudi koji nisu
488