Epistemologija

John Greco
Nazovimo stajali{te prema kojemu su svi podaci pro`eti teorijom
»teorijskim holizmom«. Heideggerov holizam je teorijski, ali ujedno
pragmati~ki i afektivan. Kao prvo, svaka spoznaja na razini tvrdnje, ili
predikativnog suda, po~iva na temeljnijoj vrsti tuma~enja koja se prije
izra`ava djelovanjem negoli rije~ima. Na{e zbrinjavaju}e uplitanje u
unutarsvjetske stvari, recimo odabiranje prikladnog oru|a ili izbjegavanje
ljute p~ele, o~ituje razinu tuma~enja od koje predikacija predstavlja
te{ku apstrakciju. Drugo, Heidegger isti~e ulogu funkcije strasti ili raspolo`enja
kao apriornog uvjeta teorijske spoznaje. Prije no {to bi se uplitalo
u misao, raspolo`enje omogu}uje na{em mi{ljenju da uop}e bude usmjereno
k ne~emu. Jednom kad je usmjereno, predikativni sud ponovno
tvori apstrakciju od onoga {to se potpunije predstavlja u raspolo`enjima;
»predru~nu« stvar pro`etu nekom vrijedno{}u.
Sukladno tome, Heidegger odbacuje prosvjetiteljsko privilegiranje
teorije u odnosu na praksu i razuma u odnosu na strast. Teorijski razum
ovisi o prakti~kom razumijevanju, koje pak po~iva na afektivnom razumijevanju.
Gadamer nastavlja tu kritiku napadaju}i modernisti~ku »predrasudu
protiv predrasuda«. »Pred-rasude« naslije|ene iz tradicije ne
iskrivljavaju nu`no istinu, ve} omogu}uju razumijevanje. Takvi temelji su
podlo`ne kritici, ali samo preko daljnjih pretpostavki koje jo{ nisu podvrgnute
kritici. Westphal zaklju~uje svoj ~lanak razmatraju}i Derridinu
tvrdnju kako »nema ni~eg izvan teksta«. S jedne strane, to je samo potvrda
neokantovske postavke o kojoj smo ve} raspravljali, naime, da je svaka
spoznaja ve} tuma~enje. Drugo zna~enje, tvrdi Westphal, nalazi se u
Hegelovoj tvrdnji da egzistenciju stvari ~ine njihovi odnosi. Posebnije pak
kod Derride, nema razlike izme|u znakova koji ozna~uju i stvari koje su
ozna~ene; svaka realnost ukazuje iznad sebe kao znak za ne{to drugo.
38