Epistemologija

16. Proceduralna epistemologija
To tako|er sugerira da postoji i op}enitije na~elo racionalnosti od na~ela
ljudske racionalnosti. Neke pojedinosti na~ela od kojih se sastoji ljudska
racionalnost su u razli~itoj mjeri proizvoljna. Spoznajni ~inilac koji bi se
od ljudskih bi}a razlikovao s obzirom na te arbitrarne detalje (npr. koristio
bi modus tollens), ne bi zbog toga bio iracionalan. Samo ne bi bio u
skladu sa standardom ljudske racionalnosti. Taj op}i koncept nazivam
generi~kom racionalno{}u.
Generi~ka racionalnost proizlazi iz pristupanja spoznavanju s pozicije
oblikovanja. Racionalnost predstavlja rje{enje odre|enih problema oblikovanja.
Pristupanje racionalnosti s pozicije oblikovanja uobi~ajenije je
u bavljenju umjetnom inteligencijom nego u filozofiji. U filozofiji naglasak
je bio na ljudskoj racionalnosti, no bavljenje umjetnom inteligencijom
bilo je manje usmjereno na opona{anje ljudske racionalnosti, a
vi{e na oblikovanje inteligentnih (racionalnih) sustava koji bi odre|ene
spoznajne zadatke obavljali sli~no ljudima, ali ne nu`no na potpuno isti
na~in na koji to ~ine ljudi. Ako `elimo karakterizirati generi~ku racionalnost
na na~in koji sam predlo`io, moramo re}i na koji problem oblikovanja
ona predstavlja rje{enje. Dr`im da to ne mogu izraziti bolje nego
{to sam to u~inio u svojoj nedavno objavljenoj knjizi Spoznajno klesarstvo.
»U svijetu se nalazi mnogo relativno stabilnih struktura. Njih se
ugrubo mo`e podijeliti u dvije kategorije. Neke su stabilne zbog toga
{to ih je te{ko uni{titi. Kamen je dobar primjer takve pasivne stabilnosti.
Pripadnici druge skupine ostvaruju stabilnost interakcijom sa svojom
neposrednom okolinom da bi je u~inili prikladnijom za svoj trajni
opstanak. Biljke i `ivotinje su o~iti primjeri takve aktivne stabilnosti.
Racionalnost (u vrlo op}enitom smislu) predstavlja jedno rje{enje problema
aktivne stabilnosti. Racionalni ~inilac posjeduje vjerovanja koja
odra`avaju stanje njegove okoline te mu se situacija u kojoj se nalazi
svi|a ili ne svi|a. Kada uo~i da svijet nije u potpunosti po njegovoj
volji, poku{ava to promijeniti. Njegova spoznajna arhitektura je mehanizam
kojim on odabire smjer djelovanja usmjeren na to da svijet u~ini
vi{e po svojoj volji.« 9 Problem oblikovanja je ostvariti aktivnu stabilnost
pomo}u takve spoznajne arhitekture. Arhitektura koja rje{ava problem
oblikovanja je racionalna arhitektura.
U knjizi Spoznajno klesarstvo tvrdio sam da taj problem oblikovanja
diktira mnoga op}enita svojstva ljudske racionalnosti. Ona predstavljaju
9 John Pollock, the OSCAR Manual (http://www.u.arizona.edu/∼pollock, 1996), str. 6.
483