Epistemologija

Poglavlje 16
Proceduralna epistemologija
– Na su~elju filozofije
i umjetne inteligencije
John L. Pollock
1. Epistemi~ko opravdanje
Epistemolo{ke teorije
Epistemologija se bavi time kako mo`emo spoznati razli~ite stvari za koje
tvrdimo da ih znamo. Epistemologiju pokre}u poku{aji da se odgovori
na pitanje: »Kako zna{?« To vodi do istra`ivanja na nekoliko razli~itih
razina. Tako imamo teorije opa`ajne spoznaje (»Kako znamo stvari za
koje tvrdimo da smo ih spoznali izravno na temelju opa`aja?«), teorije
indukcije i abdukcije (»Kako znamo op}enite istine do kojih dolazimo
izvo|enjem iz promatranja pojedinih slu~ajeva?«), teorije o na{oj spoznaji
tu|ih svijesti, teorije o matemati~koj spoznaji i tako dalje. Na srednjoj
razini istra`uju se teme vezane uz sve ili ve}inu posebnih vrsta
spoznaje o kojima se raspravlja na najni`oj razini. Na toj razini odvijaju
se teorije o zaklju~ivanju, i deduktivnom i osporivom. Najvi{a razina pripada
op}im epistemolo{kim teorijama koje poku{avaju objasniti kako je
spoznaja op}enito mogu}a. Tu se susre}emo s raznim ina~icama fundacionalizma,
koherentizma, probabilizma, reliabilizma i izravnog realizma.
Epistemologijom se mo`emo baviti na bilo kojoj od tih razina. No te
razine ne mogu biti izolirane jedna od druge. Rad na jednoj od njih
obi~no pretpostavlja i ne{to o drugim razinama. Na primjer, bavljenje
induktivnim zaklju~ivanjem barem pretpostavlja da zaklju~ivanje igra
ulogu u stjecanju ili opravdavanju vjerovanja i obi~no pretpostavlja ne{to
o strukturi osporivog zaklju~ivanja.
Rad u epistemologiji dijeli se i na drugi na~in. Sredi{nji koncept epistemologije
je koncept epistemi~kog opravdanja. Pitanje »Kako zna{?«
474