Epistemologija

Frederick Schmitt
nema ni~eg analognog sa slu~ajnim stjecanjem pouzdanog algoritma za
zbrojeve – na primjer, lupanjem glave – a da ne upotrijebimo metapouzdani
proces biranja. Drugim rije~ima, u naivnom svjedod`benom
vjerovanju nema vrtloga izme|u pouzdanog procesa stvaranja vjerovanja
i metapouzdanog procesa izbora koji bi bio analogan vrtlogu izme|u
pouzdane metode i metapouzdanog procesa odabirana. Kad bi postojao
takav vrtlog, morali bismo razmotriti ne trebaju li procesi svjedod`benog
razumijevanja proizlaziti iz metapouzdanog procesa biranja. No, kao {to
se doga|a, provo|enje nekog pouzdanog procesa razumijevanja podrazumijeva
kori{tenje metapouzdanog procesa biranja (premda, kao {to sam
ranije primijetio, suprotno ne va`i kod pobli`e individuacije procesa
stvaranja vjerovanja). Otud, ne postoji prilika da pouzdani proces razumijevanja
bude opravdavaju}i, a da nije odabran putem metapouzdanog
procesa biranja, kao {to postoji prilika da pouzdana aritmeti~ka metoda
bude opravdavaju}a, a da ne bude odabrana putem metapouzdanog
procesa biranja. 20 Iz tog razloga mo`emo pribli`iti kontekstualni metareliabilizam
jednostavnom reliabilizmu, do odre|ene to~ke. 21
Sumiraju}i mo`emo re}i da, prema kontekstualnom metareliabilizmu,
sve {to se tra`i za opravdanje svjedod`benog vjerovanja jest pouzdanost
kombinacije procesa izbora i procesa razumijevanja koji uobli~uje vje-
20 Me|utim, u Knowledge and Belief dokazujem da razlog za{to neki algoritam za zbrojeve
dobiven udaranjem glave mo`e pru`iti opravdanje mo`da ima veze s dru{tvenim
uvjetima – napose, ~injenica da algoritmi za zbrojeve proizlaze iz metapouzdanih
procesa izbora (naime, poduke). Tako dakle jo{ uvijek postoji sli~nost izme|u
metode i svjedo~anstva. Premda svjedod`beno vjerovanje treba metapouzdani proces
izbora da bi bilo opravdano, a vjerovanja koja slijede iz nekih metoda to ne trebaju,
ipak u oba slu~aja razlog za{to je vjerovanje opravdano upu}uje na dru{tvene
uvjete koji ~ine mogu}im da metode ili proces budu pouzdani.
21 No, ostaje pitanje za{to je neki pouzdani algoritam za zbrojeve dovoljan za opravdanje,
a da ne proizlazi iz nekog metapouzdanog procesa odabiranja, dok neki pouzdani
proces razumijevanja uvijek mora proizlaziti iz nekog metapouzdanog procesa
selekcije. Odgovor bi mogao glasiti da ljudi zapravo naginju zadobivanju pouzdanih
algoritama za zbrojeve kao posljedica dru{tvenih uvjeta u~enja, a ti uvjeti su duboko
ukopani tako da nema nikakve potrebe za poticanjem upotrebe nekog metapouzdanog
procesa odabiranja za biranje algoritama za zbrojeve. Me|utim, u slu~aju
procesa svjedod`benog u~enja, ne postoje usporedivi ukopani dru{tveni uvjeti koji
bi poja~ali pouzdane procese u~enja. Djeca imaju odre|enu sklonost ka prihva}anju
svjedo~anstva vr{njaka i mora ih se razuvjeriti da to ne ~ine u znatnom postotku
slu~ajeva ako procesi njihovog u~enja trebaju biti pouzdani. Otud, izbor pouzdanih
procesa u~enja mora biti potaknut putem epistemi~kog vrednovanja. To se posti`e
zahtijevanjem nekog metapouzdanog procesa odabira za svjedod`beno opravdanje.
Vidi Knowledge and Belief, pogl. 6, za daljnju raspravu o toj temi.
470