Epistemologija

Frederick Schmitt
uske individuacije procesa, morat }emo zagovarati kontekstualni metareliabilizam
pred reliabilizmom kontekstualnog intraindividualnog procesa.
^itaoci koji su upoznati s reliabilizmom ~udit }e se nad odnosom
izme|u kontekstualnog metareliabilizma za svjedod`beno opravdanje i
sli~ne Goldmanove verzije reliabilizma za vjerovanja uobli~ena putem
metoda. 18 Kao {to sam ranije izlo`io, Goldman razlikuje ste~ene metode
od uro|enih procesa i dokazuje (po meni, uvjerljivo do odre|ene to~ke)
da za opravdanje nije dovoljno da bude uobli~eno nekom pouzdanom
metodom; i metoda mora biti izabrana nekim primjerenim procesom
odabira. Pouzdan algoritam za ra~unanje korijena kvadrata ne bi mogao
stvoriti opravdano vjerovanje kad bi algoritam bio izabran slu~ajnim povla~enjem
crta iz {e{ira. Goldman sugerira da je prikladan proces odabira
metapouzdan proces, onaj koji te`i odabiranju pouzdanih metoda.
Kontekstualni metareliabilizam za svjedod`beno opravdanje nalikuje
Goldmanovom reliabilizmu za metode u zna~ajnim elementima. Ono
prvo gledi{te mo`e se shvatiti kao pro{irenje Goldmanovog zahtjeva za
metapouzdanim procesom izbora, od slu~ajeva vjerovanja stvorenih ste-
~enim metodama do slu~ajeva vjerovanja stvorenih uro|enim procesima
koji oblikuju vjerovanja na temelju svjedo~anstva. Istovremeno, kontekstualni
metareliabilizam mo`e se shvatiti kao pro{irenje Goldmanovog
pojma procesa selekcije da bi pokrio ne samo intraindividualne psiholo{ke
procese izbora kojim se odabiru metode nego i dru{tvene procese
izbora kojima se odabiru tako|er i uro|eni procesi razumijevanja svjedo~anstva.
Napomenimo, me|utim, da se kontekstualni metareliabilizam
razlikuje od Goldmanova reliabilizma za metode po tome {to izostavlja
zahtjev da sam odabrani proces bude pouzdan; sve {to se zahtijeva jest
metapouzdanost procesa izbora.
Kao {to sam spomenuo u 3. odjeljku, na drugom mjestu sam kritizirao
Goldmanov reliabilizam za metode zbog toga {to je zahtjev za metapouzdanim
intraindividualnim psiholo{kim procesom izbora metode
prestrog. Primijetio sam da bi netko tko je stekao op}i algoritam za aritmeti~ke
zbrojeve mogao stvoriti opravdana vjerovanja koriste}i ga ~ak ako
je taj ili ta stekao algoritam slu~ajno, lupaju}i glavom, dakle, ~ak ako
upotreba algoritma nije proiza{la iz metapouzdanog procesa izbora. Treba
re}i tako|er da se Goldmanov zahtjev da metoda bude pouzdana ~ini prestrogim:
nepouzdana metoda za mno`enje mo`e biti opravdavaju}a ako
18 Vidi Goldmanov rad Epistemology and Cognition, str. 81-95, 115-116, i pogl. 17.
468