Epistemologija

Frederick Schmitt
neka indukcija, svjedod`beno vjerovanje se ne mora temeljiti na indukciji
o pouzdanosti svjedo~anstva; ovo potonje je dio posla nadgledanja svjedo~anstva
radi pouzdanosti – a samo je proces odabira procesa koji donosi
svjedod`beno vjerovanje.
Branio sam prigovor malog uzorka na ra~un induktivnog slabog
individualizma. Iako prigovor podbacuje u odlu~noj stvari, vjerujem da
nam daje odre|ene razloge za odbacivanje gledi{ta. Dodu{e, prigovor je
specifi~an za induktivni slabi individualizam i ne naru{ava druge verzije
slabog individualizma u pogledu svjedod`benog opravdanja (poput apriornog
ili koherentisti~kog slabog individualizma); on jo{ manje isklju~uje
verzije individualizma koje su slabije od slabog individualizma (poput
holisti~kog koherentizma). Ne}u isku{avati nikakve prigovore na ra~un
tih drugih verzija individualizma, no `elim napomenuti da ako je ispravno
ono {to sam rekao o potrebi za metareliabilnim procesom izbora u slu~ajevima
induktivnog opravdanja i o socijalnom karakteru takvog procesa,
onda je individualizam pogre{an (jednako kao i superveninentni individualizam).
No, kako god bilo, vjerujem da smo rekli dovoljno za poticanje
na to da se uzimaju ozbiljno dru{tvenja~ke alternative individualizmu u
pogledu svjedod`benog opravdanja.
4. Verzije dru{tvenosti: Transindividualni razlozi
Postoje razli~ita dru{tvenoteorijska gledi{ta o svjedod`benom opravdanju
koja zaslu`uju ozbiljno razmatranje: teorija svjedod`benih pravila, teorija
transindividualnih razloga, kontekstualni reliabilizam i obja{njenje svjedod`benog
opravdanja teorijom vrline. Ova ~etiri gledi{ta zauzimaju razli~ite
pristupe svjedod`benom opravdanju, iako su, po mome mi{ljenju, ako
ih se formulira dovoljno apstraktno, logi~ki me|usobno konsistentna.
Ovdje ne}u re}i ni{ta o prvom i ~etvrtom gledi{tu, ne{to malo o drugom,
a potpunije }u razviti tre}e gledi{te. 15
Po teoriji transindividualnih razloga, neko vjerovanje p, koje je opravdano
po svjedo~anstvu odre|enog svjedoka T, opravdano je na osnovi
15 Za raspravu o pristupu svjedod`benih pravila vidi moj rad »Socializing Epistemology«
u Socializing Epistemology. Za prijedlog da obja{njenje spoznaje na bazi teorije
vrline mo`e prilagoditi socijalne aspekte znanja, vidi Linda Trinkhaus Zagzebski,
Virtues of the Mind: An Inquiry into the Nature of Virtue and the Ethical Foundations
of Knowledge (Cambridge: Cambridge University Press, 1996).
458