Epistemologija

Uvod
va`no, tvrdi on, jer ideje koje se doimaju dobrima naslikane {irokim potezima
~esto se ne mogu izlo`iti na razini detalja i preciznosti {to je iziskuje
kompjutorsko programiranje. Drugo, primjena osigurava test to~nosti.
Tradicionalna epistemologija testira epistemi~ke teorije nastoje}i smi{ljati
protuprimjere. Epistemolog u naslonja~u razmatra raznolike slu~ajeve da
bi vidio daje li njegova teorija intuitivno to~ne rezultate. Pollock tvrdi da
je primjena usavr{ena ina~ica metode protuprimjera. Kompjutor je zapravo
oru|e za razmatranje {irokog raspona slo`enih probnih slu~ajeva.
Kompjutorska primjena neke teorije na dva na~ina nadilazi spekulaciju u
naslonja~u. Kao prvo, kompjutor mehani~ki primjenjuje teoriju na probni
slu~aj, pa tako teoreti~ar ne mo`e biti zaveden glede rezultata {to ih
njegova teorija ima u odre|enom slu~aju. Kompjutor, osim toga, mo`e
koristiti probne slu~ajeve slo`enije od onih koje mi mo`emo razraditi u
glavi. To omogu}uje {iri opseg probnih slu~ajeva, koji su ujedno bli`i
slo`enosti spoznajnih zada}a u stvarnom `ivotu.
U prvim trima odjeljcima ogleda Pollock raspravlja o pravom predmetu
epistemologije i brani odre|enu metodologiju za izgradnju epistemi~kih
teorija. Pritom tvrdi da je epistemologija vo|ena pitanjem »Kako
spoznaje{?« Odgovori na to pitanje mogu se formulirati na razli~itim razinama
op}osti. Na najvi{oj razini, teorije poput fundacionalizma i koherentizma
nastoje opisati {iroki ustroj kognicije. Na ni`oj razini, epistemologija
poku{ava razviti teorije odre|enih spoznajnih procedura, kao {to su
induktivno rasu|ivanje, pam}enje i opa`anje. Jedan od uvjeta adekvatnosti
za teoriju visoke razine je taj da bude mogu}e izgraditi i primijeniti
ni`erazinske teorije spojive s njom.
Pollock usvaja visokorazinsku strukturalnu teoriju opravdanja koju
naziva »izravnim realizmom«. To stajali{te postavlja strukturu sli~nu fundacionalizmu:
postoji utemeljuju}a razina spoznaje, a vjerovanja se opravdavaju
na temelju odgovaraju}eg odnosa s temeljima. No, izravni realizam
nagla{ava da se utemeljuju}a razina sastoji od mentalnih stanja prije no
od vjerovanja. Primjerice, vjerovanja iz pam}enja opravdana su prisje}anjima,
a opa`ajna vjerovanja do`ivljavanjem predmeta opa`anja. Prema tom
gledi{tu, sva opravdana vjerovanja utemeljena su na razlozima, ali razlozi
svih opravdanih vjerovanja nisu uvijek druga vjerovanja. (Obratite pa`nju
na to da pod »izravnim realizmom« Pollock i Alston razumiju razli~ite
stvari, premda je uporaba tog pojma u obojice mo`da dosljedna.)
U preostalim odjeljcima ogleda Pollock ilustrira gornju metodologiju
pomo}u jednog pro{irenog primjera. Konkretno, on pokazuje kako se
35