Epistemologija

Frederick Schmitt
potonje vjerovanje je opet opravdano preko indukcije na temelju opa`ene
korelacije iz prve ruke izme|u svjedod`benih vjerovanja te vrste ili istine
posvjedo~enih tvrdnji. 6 Drugo, aprioristi~ka verzija predla`e apriorno a
ne empirijsko opravdanje za svjedod`bena vjerovanja; moja svjedod`bena
vjerovanja opravdana su kroz epistemi~ka ravnopravnost izme|u mojih
vlastitih i tu|ih vjerovanja. 7 Tre}e, postoji i koherentisti~ka verzija slabog
individualizma prema kojoj su svjedod`bena vjerovanja opravdana na
temelju slaganja sa nesvjedod`beno opravdanim vjerovanjima. 8 Ja }u se
ovdje usredoto~iti na induktivni slabi individualizam zato {to je to naslije|eno
gledi{te o svjedod`benom opravdanju otkako ga je prihvatio
Hume i zato {to ga smatram najvjerodostojnijom verzijom slabog individualizma.
3. Induktivni slabi individualizam
Koliko je meni poznato, nitko do sada nije ponudio uvjerljive razloge za
induktivni slabi individualizam. To je gledi{te proiza{lo iz revizije epistemi~kog
statusa svjedo~anstva u 17. i 18. stolje}u. Protjecanjem
znanstvene revolucije svjedo~anstvo je postupno uzdignuto od srednjovjekovnog
statusa ne~eg srodnog s vjerom u izvor opravdanog vjerovanja
i znanja. To izrastanje u status svjedo~anstva rezultiralo je asimilacijom
svjedo~anstva na opa`ajno vjerovanje koje je tako|er bilo uzdignuto u
6 Ne moramo uzimati da je pouzdanost ili vjerodostojnost svjedoka, o kojoj subjekt
mora imati opravdano vjerovanje, definirana na isti na~in kao pouzdanost procesa
koji je nu`an za opravdanje nekog vjerovanja.
7 Alan Gibbard, Keith Lehrer i Richard Foley koriste ideju epistemi~ke ravnopravnosti;
u slu~aju Lehrera i Foleya, u slu`bi onoga {to oni smatraju neindividualsti~kim
vi|enjem svjedod`benog opravdanja. Vidi Gibbard, Wise Choices, Apt Feelings
(Cambridge, MA: Harvard University Press, 1990) str. 179-181; Lehrer, Self-Trust:
A Study of Reason, Knowledge, and Autonomy (Oxford: Oxford University Press,
1997), pogl. 6; Foley, »Egoism in Epistemology«, u Schmitt, Socializing Epistemology.
8 To bi moglo biti gledi{te Jonathana Adlera u »Testimony, Trust, Knowing«, u The
Journal of Philosophy 91 (1994): 264-275. Ina~e, Adler mo`da smjera na individualisti~ko
gledi{te koje je slabije od slabog individualizma – naime, na holisti~ko,
koherentisti~ko obja{njenje svjedod`benog opravdanja po kojemu se svako dano
svjedod`beno vjerovanje treba samo slagati sa svim drugim vjerovanjima, svjedod`benim
kao i nesvjedod`benim; ono ne mora biti, poput koherentisti~kog slabog
individualizma, tako da se svjedod`beno vjerovanje podudara s nesvjedod`benim
vjerovanjima uzetih zasebno.
444