Epistemologija

Frederick Schmitt
na bazi svjedo~anstva (»svjedod`beni individualizam«, kako }u ga zvati).
No, odbacivanje te verzije ne daje mandat za odbacivanje individualizma
u korist dru{tvenosti, kako sam je definirao naprijed, budu}i da postoje
druge verzije individualizma u pogledu svjedo~anstva koje bi tako|er
morale biti odba~ene. No, kako je verzija o kojoj }u raspravljati po mome
mi{ljenju najprivla~nija verzija individualizma u svjedo~anstvu, uspje{an
dokaz protiv njega daje nam dobar razlog za prihva}anje dru{tvenosti.
Glavno pitanje u pogledu svjedod`benog opravdanja glasi moramo
li shva}ati svjedo~anstvo kao puko kauzalno sredstvo u proizvo|enju
opravdanog vjerovanja, takvo koje mora biti odobreno prethodnim nesvjedod`beno
opravdanim vjerovanjima, ili ga moramo shva}ati kao primarni
izvor opravdanja u tom smislu da ono pru`a opravdanje bez takvog
prethodnog odobrenja. Da li svjedo~anstvo tek pro{iruje na{a zamjedbeno
opravdana vjerovanja poput dalekozora, kao {to to `eli naslije|eno vjerovanje
jo{ od Humea, tako da pru`a nove izvore saznanja koja moraju
biti sankcionirana putem opravdanih vjerovanja koja ve} posjedujemo?
Ili je ono izvor opravdanih vjerovanja nezavisno od opa`ajno opravdanih
vjerovanja, izvor koji ne mora biti sankcioniran nikakvim opa`ajno
opravdanim vjerovanjima koja ve} posjedujemo? Moglo bi se za nekoga
vjerodostojno re}i da opravdano vjeruje da Jupiter ima mjese~eve gledaju}i
kroz dalekozor samo ako je dalekozor izvor saznanja sankcioniran
putem zamjedbenog znanja koje subjekt ve} posjeduje, u smislu da subjekt
opravdano vjeruje da je teleskop pouzdan za takva promatranja i
doista prihva}a da Jupiter ima mjese~eve na temelju potonjeg vjerovanja
o pouzdanosti. Je li isto tako nu`no za svjedod`beno opravdano vjerovanje
(npr. vjerovanje da Jupiter ima mjese~eve na temelju autoriteta nekog
astronomskog teksta) da netko vjeruje da je svjedok pouzdan u toj stvari
i da netko gaji to vjerovanje na temelju potonjeg vjerovanja o pouzdanosti?
U tom slu~aju, svjedo~anstvo je sekundarni, izvedeni izvor spoznaje.
Nasuprot takvom vjerovanju oslonjenom na teleskopsko motrenje,
vjerodostojno je da ona vjerovanja koja se oslanjaju na prost zor mogu
biti opravdana a da netko ne opravdava svoje vjerovanje u to da je njegov
vid pouzdan ili barem da ne oslanja svoje opa`ajno vjerovanje na
potonje vjerovanje o pouzdanosti svog vlastitog vida. Mo`e li netko isto
tako opravdano vjerovati u svjedo~anstvo bez opravdanog vjerovanja da
je svjedo~anstvo pouzdano (ili bez oslanjanja svog svjedod`benog
vjerovanja na vjerovanje u pouzdanost)? U tom slu~aju, svjedo~anstvo je
primarni izvor opravdanog vjerovanja, analogan osjetilnoj zamjedbi. To
442