Epistemologija

15. Socijalna epistemologija
ostvaruju kroz dru{tvene uvjete ili da su ostvareni samo kontingentno. Ja
}u zastupati samo ovu slabiju, kontingentnu verziju dru{tvenosti 2.)
Zadnja verzija dru{tvenosti, dru{tvenost supervencijencije, smatra:
Uvjeti opravdanja (barem za neke vrste opravdanih vjerovanja) pridolaze
naknadno iz dru{tvenih uvjeta.
Ugrubo, ideja je ta da u slu~aju nekog opravdanog vjerovanja postoji
takav dru{tveni uvjet da vjerovanje ne}e vi{e biti opravdano ako uvjet
oduzmemo od slu~aja a zadr`avamo druge pojedinosti danog slu~aja.
Dru{tvenost 1 posve jasno sadr`ava dru{tvenost suprevencijencije i
dru{tvenost 2 (i to obje verzije, nu`nu i kontingentnu), ali ne obrnuto.
Te{ko je re}i da li dru{tvenost 2 sadr`i dru{tvenost supervencijencije ili
obrnuto, i ne}u poku{avati prosuditi tu stvar ovdje. Radije }u se osloniti
dru{tvenost 2 (kontingentnu verziju) kao onu verziju dru{tvenosti koju
`elim zagovarati u ovom radu. Druge verzije dru{tvenosti smatram
tako|er vjerodostojnima, ali ih ovdje ne}u braniti. Da bih pojednostavio
raspravu, odbacit }u dodatak i odnosit }u se na dru{tvenost 2 jednostavno
kao na »dru{tvenost«. Pod »individualizmom« podrazumijevat }u negaciju
dru{tvenosti 2. Za trenutak }u uvesti ne{to odre|enije verzije individualizma,
verzije koje sadr`e individualizam 2, ograni~ene na podru~je
svjedod`benog opravdanja, ali umjesto da uvodim daljnje dodatke za
ozna~avanje, te posebne verzije razlikovat }u od individualizma tako da
im prikva~im kvalifikatore (naime, »slab« i »jak«).
2. Svjedo~anstvo: Verzije individualizma
Sada i u preostalom dijelu ovog rada `elim se usredoto~iti na temu koja
nam mo`e pomo}i da presudimo izme|u individualizma i dru{tvenosti;
to je uloga svjedo~anstva u epistemi~kom opravdanju. U pravom trenutku
iznijet }u razloge protiv jedne verzije individualizma u pogledu opravdanja
… jest neki dru{tveni uvjet, jer pouzdanost se definira kao u~estalost istinitih vjerovanja
s obzirom na cijeli ishod procesa, a to u stvarnosti obuhva}a vjerovanja razli~itih
pojedinaca (v. »Belief-forming Practices and the Social« u F. Schmitt, Socializing
Epistemology). U ovom prilogu zastupam da je ono {to ~ini opravdanim svjedod`bena
vjerovanja neki dru{tveni uvjet u ja~em zna~enju izraza, uklju~uju}i i intencionalne
odnose me|u pojedincima.
441