Epistemologija

Frederick Schmitt
Da bismo u{li u podru~je socijalne epistemologije, moramo razmotriti
da li postoje razlozi za naslu}ivanje socijalnih ~imbenika u uvjetima
znanja ili epistemi~kog opravdanja. Ja }u pri tome razlikovati tri verzije
dru{tvenosti, i to svaku s vlastitom nasuprotnom ina~icom individualizma,
definiranog kao negacija dru{tvenosti. Po prvoj verziji, dru{tvenost 1,
dru{tveni uvjeti ulaze na izravan na~in u uvjete opravdanja.
Uvjeti opravdanja (barem za neke vrste opravdanih vjerovanja) odnose
se na (ili, izra`eno slabije, sadr`avaju) dru{tvene uvjete. 3
Slabija verzija dru{tvenosti, dru{tvenost 2, smatra da dru{tveni uvjeti ulaze
u uvjete opravdanja na neizravan na~in, radije nego na izravan:
Uvjeti koji ~ine neko vjerovanje opravdanim (barem za neke vrste opravdanih
vjerovanja), uklju~uju dru{tvene uvjete.
Tu je pojam ~injenja nekog vjerovanja opravdanim vi{e formalan nego
uzro~ni pojam. Kao {to sam ve} naglasio, individualist bilo koje vrste
mo`e prihvatiti da dru{tveni uvjeti mogu uzrokovati da subjekti dosegnu
opravdanja svojih vjerovanja. No, dru{tvenjak 2 tvrdi puno vi{e od toga:
uvjeti opravdanja zadovoljavaju se uslijed nekih dru{tvenih uvjeta. Po jednom
razumijevanju izraza »uslijed ne~ega«, uvjet A zadovoljava se uslijed
nekog uvjeta B kad B ostvari A. Na primjer, po teoriji opravdanja iz
pouzdanosti (prema kojoj je neko vjerovanje opravdano samo u slu~aju
kad proizlazi iz nekog pouzdanog procesa stvaranja vjerovanja) uvjeti
opravdanja su ostvareni kroz psiholo{ka doga|anja i psihofizi~ke odnose
uklju~ene u izvo|enje nekog pouzdanog procesa. Prema dru{tvenosti 2,
uvjeti opravdanja su ostvareni kroz dru{tvene uvjete. Premda je znatan
filozofski problem re}i {to je potrebno za neki uvjet da ostvari uvjete
opravdanja, vjerujem da posjedujemo intuitivno razumijevanje pojma
ostvarenja. Tvrditi da se uvjeti opravdanja ostvaruju kroz socijalne uvjete
zna~i jasno tvrditi vi{e nego to da su oni prvi uvjeti uzrokovani ovim
potonjima. 4 (Dru{tvenjak 2 mo`e tvrditi da se uvjeti opravdanja nu`no
3 Za primjer dru{tvenosti vidi Edward Craig, Knowledge and the State of Nature
(Oxford: Oxford University Press, 1990).
4 William Alston je ve} zastupao vjerodostojno dru{tvenost2, u verziji koja koristi minimalno
zna~enje »dru{tvenog«, isti~u}i da po reliabilisti~koj teoriji opravdanja, ono
{to ~ini opravdanim neko vjerovanje, pouzdanost procesa oblikovanje vjerovanja, …
440