Epistemologija

Uvod
opravdanje zapravo odnose na (ili barem podrazumijevaju) dru{tvene
uvjete. Prema slabijoj verziji, uvjeti za opravdanje »ostvaruju« se pomo}u
dru{tvenih uvjeta. Druk~ije kazano, kad je neko vjerovanje opravdano,
uvjeti koji ga ~ine opravdanim jesu dru{tveni uvjeti. Sve se to suprotstavlja
individualizmu u epistemologiji, koji dr`i da je pozitivan epistemi~ki
status u cijelosti funkcija osobina pojedinca.
Schmitt tvrdi da je za socijalizam probni slu~aj epistemologija svjedo-
~anstva. S jedne strane, svjedod`beno opravdanje uvjerljiv je kandidat za
socijalisti~ku analizu. Ako se individualizam i tu mo`e odr`ati, onda spoznaju
op}enito valja smatrati posve individualisti~kom. S druge strane,
tolike na{e spoznaje izravno ili neizravno ovise o iskustvu. Ako je svjedod`beno
opravdanje dru{tveno, onda se spoznaja op}enito mora smatrati
duboko dru{tvenom. Nakon {to je utvr|en taj probni slu~aj za socijalizam,
ostatak Schmittove rasprave mo`e se podijeliti u dva glavna dijela.
Prvo, on utvr|uje ono {to smatra najuvjerljivijom verzijom individualizma
s obzirom na svjedod`beno opravdanje i iznosi prigovore tom gledi{tu.
Drugo, utvr|uje i brani verziju socijalizma kojoj je sam sklon.
Najuvjerljivija verzija individualizma i povijesno je najistaknutija.
Prema tom gledi{tu, svjedo~anstvo je kauzalno oru|e koje se koristi za
pro{irivanje spoznaje pojedinca. Poput teleskopa, ono mo`e biti izvor
spoznaje, ali samo nakon {to je odre|eno kao precizno i pouzdano. Sukladno
tom stajali{tu, svjedo~anstvo nije primarni izvor opravdanja, ve}
ga valja obraniti pomo}u primarnih izvora i pru`a opravdanje samo na
temelju te obrane. Koji bi primarni izvor opravdanja mogao obraniti
pouzdanost svjedo~anstva? Prema re~enom gledi{tu, to je induktivni
dokaz {to ga postavlja pojedinac koji prima svjedo~anstvo u svrhu utvr-
|ivanja pouzdanosti relevantnog svjedo~anstva kao izvora podataka o
pro{losti. Recimo, svjedo~anstvo moga voza~a taksija mo`e mi pru`iti
spoznaju o lokacijama ulica, ali samo ako mogu utvrditi pouzdanost te
informacije putem induktivnog dokaza koji }e pokazati da je svjedo~anstvo
voza~a taksija glede lokacija ulica op}enito pouzdano. To je stajali{te
u opreci spram socijalisti~kog gledi{ta, koje dr`i da se svjedod`bena spoznaja
javlja putem ispunjavanja odre|enog niza dru{tvenih uvjeta.
Schmitt tvrdi da je induktivisti~ko gledi{te o svjedod`benoj spoznaji
neuvjerljivo, jer je neuvjerljivo da bi pojedinci uobi~ajeno posjedovali
dokaze za tra`enu indukciju. Da nastavimo s iznesenim primjerom, moje
iskustvo svjedo~anstva iz prve ruke od voza~a taksija previ{e je ograni~eno
a da bi utemeljilo ikakav sna`niji induktivan dokaz. Mogao bih pro{iriti
33