Epistemologija

14. Feministi~ka epistemologija
vatelji. Me|utim, kao {to i ona sama napominje, pogre{no je promatrati
socijalno i individualno kao me|usobne opreke. U njima nema nikakva
proturje~ja koje bi zahtijevalo da svatko misli za sebe i tvrdilo da je znanje
ishod socijalnih procesa. Misliti za sama sebe zna~i riskirati da budemo
u krivu, no socijalni procesi opravdanja – izazov ne manji od odgovora
– po~ivaju na pojedincima koji preuzimaju takve rizike.
Susan Haack dijeli neke od briga Louise Antony, me|utim ona
druga~ije razvija svoju kritiku. Ona tako|er argumentira protiv dru{tvenosti
znanja, no, za razliku od Antony, ona dovodi u pitanje i sam naziv
feministi~ke epistemologije. Feministi~ka epistemologija predstavlja za
nju ili neprihvatljivo politiziranje istra`ivanja ili pak, do mjere u kojoj
postavlja prihvatljive zahtjeve, nije specifi~no feministi~ka u tim zahtjevima.
Isto tako, ako je znanost dru{tvena, ona je to samo u najskromnijem
smislu koji ne podriva konvencionalnu epistemologiju. Radikalnije
stajali{te mo`e samo minirati feministi~ke politi~ke ciljeve. Op}a strategija
argumentacije koju prihva}a Haack sastoji se u pru`anju razli~itih
interpretacija nekog danog zahtjeva i dokazivanju da je jedan ili vi{e od
njih odr`iv ali nedosljedan, a drugi dosljedan ali neodr`iv.
U svome radu »Epistemolo{ke refleksije jedne stare feministkinje«,
nadalje EROF Susan Haack interpretira feministi~ku epistemologiju kao
epistemologiju koja slu`i interesima `ena. 63 Ako to zna~i osloba|anje od
seksizma u znanosti, onda feminizam, i a fortiori feministi~ka epistemologija,
nije nu`na za osloba|anje od krivih uvjerenja. Ako se, s druge
strane, bit feministi~ke epistemologije sastoji u legitimiranju ideje da
feministi~ke vrijednosti trebaju odre|ivati koje }e teorije biti prihva}ene,
onda ona po~iva na opsjenama. Ti la`ni stavovi su interpretacije teze o
subdeterminaciji i kontekstualisti~kih tvrdnji o vrijednosnoj optere}enosti
znanosti. Kritika feministi~ke upotrebe subdeterminacije i kontekstualizma
razvijena je op{irnije u radu »Znanost kao socijalna – Da i Ne«. 64
I ovdje njezina se strategija sastoji u izlaganju razli~itih interpretacija
tvrdnji feministi~kih epistemologinja i dokazivanju da su one ili trivijalno
istinite ili la`ne. U tekstu koji slijedi krenut }u kroz njezine argumente
da bih pokazala da postoje tuma~enja tih tvrdnji koje nisu ni la`ne ni
trivijalne i koje tako|er legitimiraju koncept feministi~ke epistemologije.
63 Susan Haack, »Epistemological Reflections of an Old Feminist«, Reason Papers 18
(1993): 31-43.
64 Susan Haack, »Science as Social – Yes and No«, u: Nelson i Nelson (ur.), Feminism,
Science, and the Philosophy of Science, str. 79-94.
433