Epistemologija

Helen E. Longino
Jedan je dokaz fenomenolo{ki: meni samoj se ~ini da rasu|ujem kad
dolazim do uvjerenja, i »sve dok racionalno odlu~ivanje ~ini dio pri~e o
tome kako izvodim svoje epistemi~ke obaveze, individualne norme imaju
svoju ulogu«. 60 No, to pretpostavlja da pojedinci slijede ili po{tuju
norme u rasu|ivanju ili odlu~ivanju. Za razliku od Louise Antony ja ne
smatram da fenomenolo{ki ili introspektivni pristup mo`e odr`ati tu
pretpostavku. Mislim, zapravo, da je to krivo. Me|utim, pravila i norme,
razvijene kroz dugo razdoblje, nisu u potpunosti prazna. Sla`em se sa
sugestijom, koju je iznio Mark Kaplan, da se uloga epistemolo{kih pravila
i normi sastoji u upravljanju i postavljanju smjernica za kritiku, to
jest, u nazna~avanju vrsta pitanja na koja je opravdano o~ekivati odgovor
od neke pretenzije sa znanjem. 61 Naravno, to nas opet vra}a na socijalno.
Drugi argument Louise Antony jest odbacivanje onoga {to ona vidi
kao popustljivost kod Miriam Solomon u pogledu predrasuda. Taj argument
po~iva na analogiji s pravdom. Dva komplementarna krivca me|usobno
se ne poni{tavaju nego se jednostavno zbrajaju u dva krivca. Kao
{to je pravda zadovoljena kad pojedinci poku{avaju djelovati ispravno,
tako isto, veli ona, »postoje razlozi za mi{ljenje da mo`emo posti}i
najbolje u~inke kolektivno ako pojedinci poku{avaju rasu|ivati nepristrano«.
62 No, u pretvaranju eti~kog slu~aja u doksasti~ki, Antony pokazuje
u najboljem slu~aju da bi za pojedinca bilo neodgovorno ostajati pri nekom
vjerovanju koje je rezultat neke op}epriznate ometaju}e predrasude.
I sama analogija je pristrana: u sudskom sustavu Sjedinjenih Dr`ava kao
da vlada pretpostavka da je pravda zadovoljena ako odvjetnici ~ine najbolje
za svoje branjenike. Jo{ va`nije, nije uop}e jasno da »rasu|ivati nepristrano«,
kao sudski nalog, mo`e zna~iti bilo {to drugo osim »rasu|ivati«.
Naturalist koji polazi odatle da mi pojedinci radimo ono najbolje {to
mo`emo, treba razumjeti rasu|ivanje kao neutralni oblik odvijanja spoznaje
koje svakako mo`e imati ulaz podataka iz predrasude. Antony ne
pru`a nikakvo obja{njenje o tome kako se mo`e izbje}i ili upravljati tim
ulazima podataka iz predrasude. No, socijalni epistemolog ga daje:
Podvrgnimo vjerovanja, shva}anja itd. interpersonalnoj provjeri i kritici.
Antony se ~ini zabrinuta da bi socijaliziraju}a epistemologija mogla
zbrisati pojedina~no spoznajno djelovanje i da su u~inci socijalno ugovorene
mizoginije tako pora`avaju}i da `ene moraju biti nezavisni spozna-
60 Antony, »Sisters, Please«, str. 86.
61 Mark Kaplan, »Epistemology Denaturated«, Midwest Studies in Philosophy XIX (1994).
62 Antony, »Sisters, Please«, str. 87.
432