Epistemologija

14. Feministi~ka epistemologija
zna~i uve}avanje stupnja epistemi~ke sposobnosti. Tako smo mi jedni
drugima spoznajne proteze – produ`uju}i me|usobno spoznajne stupnjeve
kako {to ~ine teleskopi ili stetoskopi. U tome smislu socijalno
me|udjelovanje nije nu`no za znanje po sebi, premda jedni bez drugih
ne bismo znali toliko. Me|utim, u drugom, kvalitativnom smislu poja~avanje
zna~i transformaciju vjerovanja u znanje. U tom je smislu teza o
dru{tvenosti izazov za epistemolo{ki individualizam, a nije (i nije tako
mi{ljena) izazov psiholo{kom individualizmu. Ne tvrdi se da mi ne
bismo mogli imati vjerovanja koja imamo bez na{e kriti~ke interakcije s
drugima. Tvrdnja se ti~e vi{e statusa tih vjerovanja, napose toga da li
ona zadovoljavaju kao znanje ili ne. To je funkcija socijalnog me|udjelovanja.
Odbacuju}i individualizam ja ne tvrdim kao Nelson da je zajednica
primarni subjekt znanja nego prije da je ratifikacija vjerovanja koja
jam~i njegovo nazivanje znanjem interaktivan proces.
Svoju obranu Antony nastavlja razmatraju}i socijalni empirizam
Miriam Solomon. Ona tvrdi da je znanstveno rasu|ivanje bolje razumijevati
kao socijalni a ne kao individualni proces. 59 Ako je znanost najuspje{niji
spoznajni poduhvat, onda se javlja zagonetka u pogledu
individualne iracionalnosti znanstvenika. Koriste}i studije slu~ajeva
Solomon dokazuje da su zajednice u kojima su znanstvenici pojedina~no
iracionalni (u smislu da djeluju po spoznajnim sklonostima) kolektivno
racionalne (u smislu da u kona~nici dolaze do ispravnih, tj. empirijski
uspje{nih teorija). Antony tvrdi da ~ak ako to i jest slu~aj, pristup Miriam
Solomon ne pokazuje da epistemolog mo`e raskinuti s individualisti~kim
normama i li{iti se tradicionalnih kanona racionalnosti ili objektivnosti.
No, Solomon bi sigurno mogla odgovoriti da to ovisi o predmetu epistemologije.
Ako se epistemologija bavi individualnim praksama, onda
Antony to nije pokazala. No, mo`da je pokazala irelevanciju epistemologije
za razumijevanje uspjeha znanosti. Ako se pak epistemologija, s
druge strane, bavi onime {to je potrebno za kona~no dosezanje istinite
(ili dobre) teorije, onda je Antony pokazala da epistemologija mo`e raskinuti
s individualisti~kim normama. Dio odgovora Louise Antony glasi
da se epistemologija bavi upravo individualnim praksama. Njezino
dokazivanje u korist individualnih normi je dvostruko.
59 Miriam Solomon, »Social Empiricism«, Nous 28 (1994) i »Toward a More Social
Epistemology«, u: Frederick Schmitt (ur.), Socializing Epistemology (Lanham, MD:
Rowan and Littlefield, 1994).
431