Epistemologija

Helen E. Longino
kontekstualizam alternativa fundacionalizmu i koherentizmu kao normativnim
teorijama, socijalizam u epistemologiji ne utemeljuje opravdanje
na nesumnjivim ili bazi~nim temeljima niti na sistematskoj koherenciji
skupa vjerovanja nego na pre`ivljavanju kritike od suprotstavljenih i
razli~itih gledi{ta. 54 Budu}i ta takvo pre`ivljavanje ne sadr`i nikakvu
za{titu od budu}e kritike i budu}i da je kritika djelotvorna kad se odnosi
na epistemi~ke ciljeve ili spoznajne vrijednosti, koje zastupaju primaoci
kritike, opravdanje }e uvijek biti provizorno i parcijalno. Sudovi su uvijek
otvoreni za revizije, no smje{tanje opravdanja u splet kriti~ke interakcije
nudi stabilnost, kriterije po kojima se treba prosu|ivati vjerovanja
i prakse kao bolje ili lo{ije, i mogu}nost uvjeravanja.
Taj odnos izme|u kontekstualizma i socijalizma dopu{ta nam tako|er
da razumijemo za{to su feministkinje postavile zahtjev za socijalnom
epistemologijom kao feministi~kom epistemologijom ili kao epistemologijom
za feministkinje. Feministi~ke znanstvenice su dokazivale da
tradicionalne epistemolo{ke teorije slu`e, kroz maskiranje, legitimiranju
uloge koju pretpostavke o rodu igraju u znanstvenom teoretiziranju i u
stvaranju epistemolo{kih koncepata poput razuma. Kontekstualizam,
osobito prve dvije diskutirane vrste, obuhva}a ili je podre|en u feministi~kim
uvidima smje{tenom ili uvjetovanom karakteru spoznajne djelatnosti.
Individualisti~ki odgovor na kontekstualizam je relativizam – bilo
da je supotpisan bilo da je prikazan kao reductio ad absurdum kontekstualisti~ke
analize. Utemeljivanje opravdanja u dijalo{koj interakciji, u
kriti~koj diskurzivnoj interakciji podru{tvljuje opravdanje potpuno
dovode}i vr{enje kognitivne djelatnosti u ovisnost o drugima. Na taj
na~in socijalna epistemologija ponovno uspostavlja mjeru normativne
preskripcije kontekstualnim teorijama opravdanja.
Feministi~ka teorija i socijalna epistemologija konvergiraju na jo{
jedan na~in. Onoliko koliko su koncepti mu{kosti metafori~ki vezani za
pojmove epistemi~ke/spoznajne autonomije, odanost maskulinisti~koj
ideologiji roda ~ini epistemi~ku me|uovisnost neodr`ivom ili, u najmanju
ruku, neprikladnom epistemolo{koj poziciji. 55 Feministi~ka filozofska
54 Ta dru{tvenost je razli~ita i od socijalnog empirizma Miriam Solomon. Vidi tako|er
i raspravu dolje.
55 Rooney, »Gendered Reason«; Lloyd, The Man of Reason; Longino, »To See Feelengly:
Reason, Passion and Dialogue in Feminist Philosophy«, u Domna Stanton i Abigail
Stewart (ur.), Feminisms in the Academy (Ann Arbor, MI: University of Michigan
Press, 1994). Napomena urednika: O socijalnoj epistemologiji raspravlja se op{irno
u eseju Fredericka Schmitta u ovom zborniku.
428