Epistemologija

John Greco
na koncepciji utjelovljenog spoznavaoca. Takvo gledanje, tvrdi Longino,
dovodi do nekoliko konsekvencija: (a) valja imati u vidu da su spoznavaoci
smje{teni u odre|enom vremenu i prostoru te da su na specifi~ne
na~ine orijentirani na svoju okolinu; (b) spoznajni subjekt i objekt spoznaje
vi{e se ne poimaju bitno razdvojenima, i stoga se spoznavanje vi{e
ne shva}a pod vidom nadila`enja tjelesnih zapletenosti kao {to su ~uvstvo
i empatija; i (c) spoznavaoci se nalaze u raznim me|uovisnim odnosima,
uklju~uju}i one koji se ti~u kognitivnog razvoja, kulturnog odgoja,
intelektualne odgovornosti i raznih vidova pouzdanja.
Te promjene u na~inu na koji shva}amo spoznavaoce iziskuju odgovaraju}e
promjene u na~inu na koji shva}amo epistemi~ko opravdanje.
Pobli`e kazano, opravdanje valja pojmiti ovisnim o raznim zna~ajkama
konteksta. U njih se ubrajaju interesi i pozadinske pretpostavke pojedinaca,
kao i zajedni~ke pretpostavke, metodologije te norme dru{tvenih skupina.
Longino usto zagovara kontekstualisti~ke dimenzije spoznaje i opravdanja
sli~ne onima {to smo ih vidjeli u Williamsa i DeRosea; zna~ajke konteksta
odre|uju koje kritike valja pobijati i op}enito koje standarde valja ispunjavati
da bi neko vjerovanje bilo opravdano ili spoznato.
Va`an dio stajali{ta Longinove odnosi se na to da opravdanje mora
biti socijalizirano i ujedno kontekstualizirano. Pobli`e, izvore opravdanja
valja vidjeti u dru{tvenim procesima i kriti~koj interakciji. Takva interakcija
mora biti prisutna kako unutar zajednica tako i me|u njima. Kao
prvo, pojedinac koji ne{to vjeruje mora odgovarati na prigovore i kritike
koje dolaze iz skupine. Drugo, zajednice moraju razviti sredstva kriti~kog
diskursa o svojim pozadinskim pretpostavkama i normama, ugra|uju}i
raznolike perspektive unutar zajednice i ujedno privla~e}i druge zajednice
~ija je zajedni~ka pozadina druk~ija. Zahtijevaju}i te dvije vrste kriti~ke
interakcije za opravdanje, tvrdi Longino, kontekstualizam izbjegava subjektivizam
i relativizam.
Socijalna epistemologija U ogledu Fredericka Schmitta dalje se istra`uje
tema socijalne epistemologije. Kao i Longino, Schmitt pod socijalnom
epistemologijom razumijeva stajali{te prema kojemu su dru{tvene zna-
~ajke bitno uklju~ene u uvjete spoznaje i opravdanja. Schmitt poja{njava
da to nije teza o tome {to je uzro~no nu`no za spoznaju; teza da spoznaja
uzro~no ovisi o dru{tvenim fenomenima kao {to su usvajanje jezika,
obrazovanje i razni oblici dru{tvene suradnje nije proturje~na.
Socijalist ka`e vi{e od toga. Jaka verzija te teze je u tome da se uvjeti za
32