Epistemologija

14. Feministi~ka epistemologija
perspektiva unutar sebe kao unutra{njeg resursa kritike i zauzimanjem za
zajednice ~ija je zajedni~ka pozadina razli~ita. To zna~i, zajednica se mora
otvoriti za onu vrstu kriti~ke interakcije koja se (idealno) odvija u njoj.
Ta razina zajedni~ke interakcije zahtijeva neke zajedni~ke vrijednosti, ali
ne zahtijeva cjelokupan skup zajedni~kih vrijednosti. 52
Kona~no, tre}i na~in kontekstualizacije opravdanja odnosi se tako|er
na nu`nost povla~enja daljnjeg poteza socijalizacije. Ako neka grupa pravi
razlike izme|u vrsta standarda koji su prikladno postavljeni u razli~itim
kontekstima, onda su te distinkcije i standardi, prakse i norme, koje su
uklju~ene u njihovo zacrtavanje, i same podlo`ne osporavanju. Skupina
}e se s pravom oslanjati na te standarde dotle da mo`e primjereno odgovoriti
na prigovore. Ne postoji vi{i autoritet koji }e odrediti {to je primjeren
odgovor tako da je opravdanje skupine uvijek provizorno i podlo`no
preradama. Ako se iznese neko osporavanje na koje nije mogu} nikakav
adekvatan odgovor ili ako se ospori neki odgovor, a da ne slijedi nikakav
primjeren odgovor na to osporavanje, skupina se vi{e ne mo`e s pravom
oslanjati na doti~ni standard, normu, prakse ili razlikovanja.
Kontekstualizacija opravdanja je naturaliziraju}i potez u epistemologiji
koja priznaje neka obilje`ja svakodnevnog razmi{ljanja kao nezaobilazne
aspekte spoznajnih praksi. Ona tako|er otvara put prema
alternativi funacionalisti~kim i koherentisti~kim teorijama opravdanja.
Budu}i da se ove potonje teorije nude i kao deskriptivne i kao normativne,
kontekstualizam se poku{ava tretirati kao ne{to od oboga.
Me|utim, kao {to je napomenuto naprijed, sam kontekstualizam nije
normativna teorija. On je prije deskriptivno i analiti~ko obja{njenje normativnih
epistemi~kih praksi. Ako se izlo`i kao normativna teorija, te{ko
}e se razlikovati od relativizma. Neke feministkinje se ~ine voljnima prihvatiti
tu posljedicu. 53 Me|utim, drugi odbijaju pretpostavljenu iscrpnost
dihotomije izme|u prave epistemi~ke sigurnosti koju nude
fundacionalizam i koherentizam i anarhija relativizma. Tako, premda je
52 Vidi Longino, Science as Social Knowledge. Uvjeti koji se spominju u bilj. 49 va`e i
za interakciju izme|u zajednica. Za drugi pristup komunikaciji kroz razliku v. Lisa
Bergin, »Communicating Knowledge Across Epistemic Difference«, disertacija u
nastajanju, Department of Philosophy, University of Minnesota.
53 Code je nejasna po tome pitanju. Ona podr`ava ono {to opisuje kao »ubla`eni relativizam«
koji ujedno »uzima u obzir razli~ite perspektive« i »tvrdi da u svijetu postoji
ne{to za spoznavanje i djelovanje« (What Can She Know?, str. 320). To prihva}anje
ra{ljanja podsje}a na sli~no insistiranje kod Haraway, koje smo naveli naprijed. Vidi
tako|er Code, Rhetorical Spaces (Ithaca: Cornell University Press, 1996).
427