Epistemologija

Helen E. Longino
prihva}anje zna~enjskog holizma dokazuju}i da i teorije, uklju~uju}i dru-
{tvena i politi~ka vjerovanja i vrijednosti, ne va`e ni{ta manje od osjetilnih
podataka kao dokazi za hipoteze. 43 Znanje proizvode i odr`avaju zajednice
konstituirane na vlastitim zajedni~kim obavezama. Neka zajednica
opravdava svoje vjerovanje u h tako da pokazuje da je h povezano sa
~itavom skalom obaveza. Nelson na taj na~in zapravo negira distinkcije
izme|u konstitutivnih i kontekstualnih razmatranja.
Tre}a upotreba konteksta odnosi se na obilje`ja situacije u kojoj se
vjerovanja oblikuju/stje~u. Ono {to se predla`e kao doprinose}e pitanjima
opravdanja nije toliko subjektivnost spoznajnih aktera ili spoznajnih
zajednica, ve} okolnosti situacija u kojoj akteri oblikuju ili koriste ili se
oslanjaju na svoja vjerovanja. David Annis predla`e kontekstualizam kao
alternativu fundacionalizmu i koherentizmu. 44 Prema gledi{tu koje on
predla`e, spoznajni akter A ima opravdanje kod nekog vjerovanja b ako
je A sposoban predusresti primjedbe na b – koje se ti~u spoznajne kompetencije
agenta A s obzirom na b ili pak primjedbe u pogledu istine
vjerovanja b. 45 Me|utim, agent A ne mora mo}i predusresti sve mogu}e
primjedbe – samo one koje se baziraju na trenutnim dokazima kojima
osporavatelji pripisuju ja~u nego samo nisku vjerojatnost. Nadalje, ono
{to Annis naziva kontekstom tema odre|uje vrste primjedbi koje su relevantne
i razinu poimanja i znanja potrebnog da ih podigne. To sa svoje
strane odre|uje i primjerenu skupinu osporavateljskih primjedbi. Ako je
kontekst razgovor o razvoju u astrofizici vi|en u nekom znanstvenom
tjedniku, o~ekivane i relevantne primjedbe bit }e daleko manje stroge
nego ako je kontekst neki astrofizi~ki seminar na Jet Propulsion Laboratory.
Prikladna skupina osporavatelja za A-ovo vjerovanje da b u kontekstu C
bit }e podskupina {ire skupine G kojoj A pripada. To je skupina prema
~ijim standardima se razlikuju tematski konteksti, npr. neformalne skupine
za raspravljanje od profesionalnog astrofizi~kog seminara, policijsko
istra`ivanja od prigodno ogovaranja. Tako, veli Annis, ako A ima oprav-
43 Lynn Hankinson Nelson, Who Knows: From Quine to a Feminist Empiricism (Philadelphia:
Temple University Press, 1990).
44 David Annis, »A Contextualist Theory of Justification«, American Philosophical
Quarterly 15 (1978): 213-29.
45 Annisova povr{inska pozicija nosi jaku sli~nost s Cohenovom pozicijom, o kojoj
smo raspravljali naprijed. No Annis se usredoto~uje na na~ine na koje razlike u kontekstima
pridonose standardima opravdanja, do~im se Cohen usredoto~uje na implikacije
razli~itosti u takvim standardima za definiranje »dobrih razloga«.
424