Epistemologija

14. Feministi~ka epistemologija
individualna nego zajedni~ka u nekoj zajednici – one pretpostavke koje
oblikuju kontekst unutar kojeg ~lanovi neke zajednice provode istra`ivanje
i ulaze u kriti~ke interakcije tokom tih istra`ivanja. Mu{karac-lovac i
drugi gore spomenuti primjeri, podrazumijevaju tako|er i taj pojam konteksta.
Prije razvoja `enski centriranih alternativa, tuma~enja fosilnih
ostataka vodila su se protiv zajedni~kih pretpostavki mu{ke dominacije,
mu{ke centralnosti u evoluciji, mu{ke aktivnosti naprama `enskoj pasivnosti.
Prije izazova od strane `enski centriranih alternativnih modela androcentri~ke
su pretpostavke bile nevidljive kao pretpostavke. Sve dok su
bile zajedni~ke u kulturi, napose u kulturi onih koji su provodili istra`ivanja
u fizi~koj antropologiji, za njih nije bilo nikakvog izazova i naprosto
su tvorile pozadinu konsenzusa naprama kojoj se druge teme mogu smatrati
osporavaju}ima.
Feministi~ki filozofi znanosti koji su zagovarali interakciju normativnog
i empirijskog, iscrtali su razli~ite na~ine na koji kontekstualni ~inioci
igraju ulogu u opravdavanju hipoteza. U knjizi Znanost kao socijalno znanje,
dokazivala sam da su pitanja, kategorije, lokalne pozadinske pretpostavke,
globalni okviri mogli uklju~ivati dru{tvene vrijednosti. 40 Razvijaju}i
ono {to ona naziva modelom dvostruke {ine teorijskog opravdanja,
Elizabeth Anderson dokazuje da su standardi zna~ajnosti i potpunosti za
teorije, definicija smisaone klasifikacije i kriterija njihovog zadovoljavanja
te metode potrebne za odgovaranja na neko pitanje odre|ene kontekstualnim
vrijednostima, dok dokaz odre|uje da li neka teorija zadovoljava
standarde zna~enja, da li ne{to zadovoljava kriterije klasifikacije i da li postoje
takvi podaci kakve zahtijeva metoda. 41 Pored supstancijalnih teorijski
i vrijednosno optere}enih pretpostavki, metodolo{ka i heuristi~ka
pravila i vrijednosti tvore dio zajedni~kog konteksta unutar kojeg neka
zajednica provodi istra`ivanje, ali ona nisu u potpunosti unutra{nja stvar,
a metodolo{ka pravila i norme ~esto nose socijalnu te`inu. 42
Jedan na~in identificiranja spoznajne ili znanstvene zajednice jest
preko obaveza – supstancijalnih, normativnih i proceduralnih – koji konstituiraju
samorazumljivi kontekst istra`ivanja. Lynn H. Nelson pro{iruje
Quineovo odbacivanje distinkcije analiti~ko-sinteti~ko kao i njegovo
40 H. Longino, Science as Social Knowledge, osob. pogl. 5.
41 Elizabeth Anderson, »Knowledge, Human Interests, and Objectivity in Feminist
Epistemology«, Philosophical Topics 23, 2 (1996): 27-58.
42 Vidi Longino, »Cognitive and Non-cognitive Values in Science: Rethinking the
Dichotomy«, u: Nelson i Nelson, Feminism, Science, and the Philosophy of Science.
423