Epistemologija

14. Feministi~ka epistemologija
Uzdanje Harding da }e identificirati neko maksimalno objektivno,
najmanje iskrivljeno, stajali{te ili subjektivni polo`aj odaje strog metafizi~ki
realizam, njezinu predanost gledi{tu da postoji neki na~in na koji
svijet jest i da je mogu}e proizvesti objedinjen i potpun opis svijeta.
Feministkinje koje se brinu za to da feministi~ke analize u~ine uvjerljivima
za nefeministe ~esto padaju natrag na takav metafizi~ki monizam, kao
da vjeruju da je mogu}e anga`irati se u stvarno uvjerljivom diskursu
samo ako postoji jedan pravi na~in za opisivanje nekog stanja stvari. ^ak
i Haraway u svome »Smje{tenom znanju« ustrajava pri potrebi za »simultanim
obja{njenjem radikalne historijske kontingencije kod svih zahtjeva
za znanjem i spoznajnih subjekata, za kriti~kom praksom radi prepoznavanja
na{ih vlastitih ‘semioti~kih tehnologija’ za proizvo|enje zna~enja,
kao i za ne-besmislenom predano{}u vjerodostojnim obja{njenjima
‘stvarnog’ svijeta«. 37
Upravo ta »ne-besmislena predanost« podriva feministi~ke poku{aje
da se uvedu neke stvarne razlike u epistemologiju. Sve dok feministkinje
ostanu predane bilo izri~ito ili pre{utno ideji ispravnog, jedinstvenog,
potpunog i koherentnog opisa svijeta, epistemolo{ke inovacije koje
uvodimo ostaju ili neprikladne za podr`avanje takve metafizike ili bivaju
gurnute u smjeru konvencionalnog epistemolo{kog mi{ljenja. Postoji li
na~in da se prihvati neizbje`no uvjetna narav subjektivnosti i da se izbjegne
traganje za privilegiranim oblicima subjektivnosti, da se afirmira
va`nost kriti~ke interakcije bez utemeljivanja u metafizi~kom monizmu?
Neki feministi dokazuju da su to zapravo pomirljive pozicije, ali da njihovo
pomirenje zahtijeva dosljednije podru{tvljenje epistemologije. Drugi
argumentiraju da bolje razumijevanje mogu}nosti individualisti~kih epistemologija,
oslonjenih na Quinea i Peircea, nude najbolje opcije za feministkinje.
Ti razli~iti pristupi uklju~uju razli~ite na~ine mi{ljenja o
odnosu vrijednosti i predrasuda prema spoznaji te otuda i razli~ite na~ine
mi{ljenja o opravdanju.
b) Od situacije do konteksta
Argumenti o uvjetnoj naravi subjektivnosti mogu se shvatiti kao dokazivanje
paralelno i podudarno s dokazima o ulozi konteksta u opravdanju.
Na kontekst se mo`emo pozivati na najmanje tri na~ina. U jednom
37 Haraway, »Situated Knowledge«, str. 579.
421