Epistemologija

Uvod
epistemi~kog opravdanja. Ovdje ona tvrdi da su spoznaja i opravdanje
bitno kontekstualno i dru{tveno odre|eni. Ujedno brani vlastitu ina~icu
tih teza nasuprot alternativama {to ih iznose druge feministi~ke filozofkinje.
U posljednjem odjeljku ~lanka okre}e se pojedinim prigovorima
svome vlastitom prikazu. Neki me|u njima osporavaju njezinu tvrdnju
da opravdanje i spoznaju valja razumjeti kao dru{tvene pojave, dok drugi
osporavaju samu zamisao specifi~no feministi~ke epistemologije.
Longino najprije tuma~i kako je sada{nji rad feministkinja u epistemologiji
proiza{ao iz ranijih feministi~kih doprinosa drugim disciplinama.
Na primjer, feministkinje u prirodnim kao i u dru{tvenim znanostima
tvrdile su kako rodne predrasude iskrivljavaju znanstvena istra`ivanja i
tako sprje~avaju napredak na toliko razli~itim podru~jima kao {to su prou~avanje
primata, evolucijska teorija, molekularna biologija, genetika,
antropologija i sociologija. Takva iskrivljavanja, tvrdile su, dovode do
specifi~nih hipoteza kao {to je ona o »molekuli-gospodaru« u biologiji
te utje~u na same pojmove objektivnosti i racionalnosti koji djeluju u
znanosti. Shva}anje prema kojemu su epistemi~ke koncepcije obilje`ene
rodnom pristrano{}u dodatno podupire povijest filozofije. Razni feministi~ki
filozofi/filozofkinje analizirali su na~ine na koje je um u povijesti
zapadne filozofije maskuliniziran i ustvrdile da iz toga proiza{le epistemologije
slu`e kako politi~kim, tako i filozofijskim ciljevima. Napokon,
rad u edukacijskoj psihologiji ukazao je na to da u~enje, rje{avanje problema
i druge spoznajne aktivnosti mogu biti rodno odre|ene, uvode}i
tako zamisao da postoje razli~iti »na~ini spoznavanja« za `ene i mu{karce.
Na pozadini takvog razvoja, istra`ivanja naravi spoznaje i s njom
povezanih epistemi~kih pojmova postala su imperativ za feministe. Feministi~ki
filozofi/filozofkinje morali su se pitati kakve su to koncepcije
spoznaje i spoznavalaca pridonijele rodnim predrasudama u filozofiji i
znanostima te mogu li alternativne koncepcije zaustaviti seksisti~ko
mi{ljenje u tim disciplinama. Budu}i da se rodna pristranost u znanosti
i filozofiji ~ini pogre{nim s to~ke gledi{ta istinitosti i subjektivnosti, javlja
se jo{ jedno pitanje: koliki se dio na{ega tradicionalnog epistemolo{kog
mi{ljenja mo`e odbaciti, a koliko se mo`e sa~uvati i upotrijebiti u
kritici na{ih seksisti~kih tradicija?
Feministi~ki rad vezan uz narav spoznajnog subjekta po~inje s odbacivanjem
tradicionalna kartezijanskog shva}anja. Prema Descartesovu gledi{tu
um je bitno odijeljen od tijela, a spoznajni subjekt poistovje}uje se
s onim prvim. Nasuprot tome, feministi~ki filozofi/filozofkinje inzistiraju
31