Epistemologija

14. Feministi~ka epistemologija
epistemologije. Stweart Cohen se u nekolicini ~lanaka bavi pitanjem da
li znanje da p zahtijeva idealno dobre razloge ili samo dobre razloge. 28
Ako je neki ru{ila~ki oslabljiva~ iskaz ~ija istinitost opovrgava status razloga
nekog razloga r, a neki popravlja~ki oslabljiva~ uspje{no odgovara
ru{ila~kom oslabljiva~u, idealno dobri razlozi bili bi oni za koje neki
spoznavalac S ima popravlja~kog oslabljiva~a za svakog ru{ila~kog oslabljiva~a.
Ono {to Cohen poku{ava izlu~iti jest da li S mora biti svjestan tih
oslabljiva~a da bi se za njega moglo re}i da zna. Oslabljiva~i moraju biti
»intersubjektivno o~igledni«, to jest, o~igledni zajednici S-a, da bi mogli
biti relevantni za S-ove razloge i zahtjeve za znanjem, ali ne}e svi oslabljiva~i
biti intersubjektivno o~igledni, pa zato znanje ne zahtijeva idealno
dobre razloge ve} samo dobre razloge. Dobri razlozi su oni za koje S
ima propravlja~ki oslabljiva~ za svaki intersubjektivno o~igledni oslabljiva~.
Budu}i da stupanj o~iglednosti ili nejasno}e, potreban za relevantne
oslabljiva~e, ovisi o dru{tvenim standardima, spoznaja ovisi, tako dokazuje
Cohen, o dru{tvenim standardima. To~nije, Cohen tvrdi da pripisivanje
znanja ovisi o dru{tvenim standardima. Njegov argument ostavlja otvorenim
ima li smisla govoriti o znanju kao svojstvu ili kakvo}i osoba razli-
~itom od pripisanog znanja, tj. postoji li znanje izvan konteksta u kojemu
su standardi znanja, tj. dostatno opravdana vjerovanja, determinirana. Na
druga~iji na~in to mo`emo razumjeti kao izazov onima koji `ele i{~upati
znanje iz konverzacijskog, dijalogi~kog i dru{tvenog konteksta.
Razmatranja Cohena i Code podudaraju se u sugestiji da je »znanje«
pojam potvr|ivanja onog {to se tvrdi i pripisuje, prije nego prirodna vrsta
ili stanje nekog subjekta koje opstoji nezavisno od ~injenica o zajednici
spoznavalaca i odnosima s njezinom ili njegovom zajednicom. »Znati«
je glagol upotrebe primarno unutar neke zajednice, a njegovo je zna~enje
odre|eno kontekstom kritike, natjecanja, slaganja ili neslaganja. Misliti o
spoznajnom djelovanju na takav na~in zna~i otvoriti put prema shva}anju
subjektivnosti, mi{ljenja, a mo`da ~ak i svijesti, prije kao dijalo{ke i konverzacijske
u svojoj strukturi nego idealno nezavisne od bilo kakve
povezanosti s drugima.
Ovisnost djeteta o odraslome prenesena je u me|u-zavisnost odraslih.
Socijalni epistemolozi istra`uju ulogu pouzdanja u znanje. 29 Na{a
28 Stewart Cohen, »Knowledge and Content«, Journal of Philosophy 83 (1986): 574-83.
29 C. A. J. Coady, Testimony: A Philosophical Study, Oxford: Oxford University Press,
1992.; John Hardwig, »Epistemic Dependence«, Journal of Philosophy 82 (1985):
335-49.
417