Epistemologija

Helen E. Longino
posljedicu situacije. 21 Na{a dru{tvena situacija, na{e iskustvo, povijesti i
interesi ~ine nas pristranima u smislu zauzimanja strane, me|utim, ti
~inioci nam zajedno s na{im fizi~kim polo`ajem daju tako|er i djelomi~ne
perspektive, kao pojedina~ne, nepotpune, ograni~ene, uobli~ene i
uokvirene. Haraway razra|uje ovu temu kroz op{irnu raspravu o vi|enju.
Vi|enje je do{lo na lo{ glas zbog povezivanja s prisvajaju}im mu{kim
pogledom i njegovom upotrebom u univerzaliziraju}im koncepcijama
spoznaje i razuma. Ovi potonji pomi~u vi|enje iz njegove utjelovljenosti
u vidnim `ivcima i organima i tretiraju svijest kao da s pojmovima i iskazima
ima odnos poput vi|enja. Haraway reflektira o materijalnosti vi-
|enja i proteza – od nao~ara za ~itanje do Hubbleovog teleskopa –
napravljenih zato da bismo pomogli i pobolj{ali svoja vidna osjetila. Mi
vidimo s izdvojenih mjesta, i ono {to vidimo funkcija je na{ih snala`enja
u na{im okru`enjima, smjera na{eg lica, razli~itosti valnih du`ina koje
nam dopu{taju na{e o~i i na{i instrumenti. Vi|enje je posve utjelovljeno
a njegova to~nost ide ruku pod ruku s njegovom pristrano{}u. Li{eno
svoga prisvajateljskog i univerzaliziraju}eg potencijala, vi|enje postaje
iznova upotrebljiva metafora za znanje. Za Haraway, objektivnost je pristrana
perspektiva.
b) Subjekt i objekt
Druga dimenzija utjelovljenja spoznavoca jest negiranje bilo koje bitne
razlike izme|u subjekata i objekata spoznaje. Ovo se uzima u mnogim
zna~enjima. Jedno va`no tuma~enje je refleksivnost. Feministi~ke teoreti~arke,
ponajprije Sandra Harding, dokazuju da je va`an sastojak
objektivnosti svijest neke spoznavateljice o vlastitim polazi{tima i vrijednostima
i o na~inima na koji one utje~u na njezina vjerovanja i teoretiziranje.
22 Drugo tuma~enje je neka vrsta naturalizma – negiranje da
spoznavatelji stoje izvan svijeta koji te`e spoznati i negiranje da spoznavatelji
moraju ispuniti odre|ene uvjete transcendencije da bi spoznali.
21 Haraway, »Situated Knowledges«; pristranost je kod Barwisea i Perrya bila jedna
od prednosti u zauzimanju situacijske perspektive.
22 Harding koristi tako|er i ontolo{ko izjedna~avanje subjekta i objekta da bi podr`ala
pripisivanje ljudskih/dru{tvenih svojstava entitetima u ne`ivom podru~ju. Zajedno
s njezinim prijedlogom da se dru{tvene znanosti tretiraju kao model znanosti, to
sugerira veliku promjenu u fizikalnim znanostima. No, ta sugestija nije privukla
puno sljedbenika.
414