Epistemologija

14. Feministi~ka epistemologija
odba~eno tijelo postaje puki mehanizam. Problemi filozofije posljedica
su toga samocijepanja. »Svi ti problemi – naime problem duh-tijelo, problemi
referencije i istine, problem drugih svijesti, i skepticizam u pogledu
spoznaje vanjskog svijeta – ti~u se sposobnosti ili nesposobnosti
subjekta da se pove`e s tim otcjepljenim dijelovima sebe – dakle, njegove
fizikalnosti, udru`ivosti.« 15
Pro~i{}eni subjekt koji proizlazi iz poricanja tijela mu{ki je i bijeli
evropski subjekt; sve ono ~ega je oslobo|en, kad je oslobo|en tijela,
razla`e Scheman, premje{teno je na tijela feminiziranih i primitiviziranih
Drugih – evropskih `ena, nebijelih `ena i mu{karaca – koji su na taj na~in
epistemolo{ki obespravljeni. Usporediti taj modus samo-uspostavljanja s
paranojom zna~i implicirati da je to neprimjeren odgovor na izazovne
situacije. Feministkinje ovdje nastupaju u zajedni~koj stvari sa sljedbenicima
Wittgensteina, tvrde}i da tra`eni ~inovi odvajanja sadr`e inkoherenciju
i da unitarno, pro~i{}eno sopstvo koje izgovara Cogito nije
naprosto utvara, nego potiskivanje svega onoga {to ga omogu}uje. Otud,
feministi~ko pozivanje na tijelo pretpostavlja da je spoznaja mogu}a za
utjelovljeni subjekt i da `rtve kartezijanske sumnje nisu samo krivo koncipirale
uvjete smisaone spoznajne radnje nego su proma{ile i zna~ajne
aspekte spoznajnog iskustva, spoznavanja.
Potreba za nezavisno{}u i, povezano s time, za izvjesno{}u, rezultira
u poricanju tijela i utjelovljenja. Ona tako|er postavlja standarde znanja
naprama kojima }e potonji teoreti~ari mjeriti svoje analize. Tako su primjerice
empiri~ari prisiljeni da prihvate vrlo usko podru~je kao pravi
predmet znanja jer djeluju protiv kartezijanskog standarda. Skepticizam
i njegovo pobijanje zauzimaju lavovski dio filozofske pa`nje zbog propusta
da se napadne Decartesovo poistovje}ivanje znanja i izvjesnosti.
Osporavanje toga razdvajanja od tijela, zagovaranje utjelovljenja spoznajnih
~inilaca omogu}uje feministki~kim analiti~arima da posvete pa`nju
~itavom nizu drugih epistemolo{kih tema nego {to je odbacivanje skepticizma.
15 Scheman, »Though This be Method, Yet There is Madness in It«, u: Louise Antony
i Charlotte Witt (ur.), A Mind of One’s Own (Boulder, CO: Westview Press, 1993).
Susan Bordo je ponudila sli~an argument, pripisuju}i potrebu za la`nom vrstom
objektivnosti psiholo{kim potrebama koje pothranjuje odre|ena vrsta maskulinisti~kog
ideala. Vidi Susan Bordo, The Flight to Objectivity (Albany, NY: State
University of New York Press, 1987).
411