Epistemologija

John Greco
Wolterstorff tvrdi da epistemologija odnedavno prolazi kroz
»humeovsko-reidovsku revoluciju«. Zahvaljuju}i Humeovim i Reidovim
argumentima, epistemologija je umnogome opovrgnula doksasti~ki ideal.
Primjerice, Hume je ustvrdio da nam uop}e nisu poznati odnosi vjerojatnosti
kad izvodimo induktivne dokaze za nepromatrane ~injenice, recimo
~injenice glede budu}nosti. Spoznajni mehanizmi pomo}u kojih
izvodimo takve zaklju~ke u stanovitom su smislu slijepi; oni nam tako|er
koriste i u stvari su visoko pouzdani, ali ni na koji na~in ne uklju~uju
poznatost logi~kih i kvazilogi~kih odnosa izme|u premisa i zaklju~aka
na{eg izvo|enja. Reid je iznio sli~nu tvrdnju glede svjedo~anstva. S jedne
strane, neizmjerna podru~ja na{ega spoznajnog `ivota ovise o vjerovanjima
oblikovanim pomo}u svjedo~anstva. No, nema valjana raspolo`ivog
dokaza za zaklju~ak da su vjerovanja, sazdana na temelju svjedo~anstva,
vjerojatna u odnosu na druge stvari koje izravnije znamo. Humeovi i
Reidovi argumenti zajedno pokazuju da vjerovanja oblikovana indukcijom
i svjedo~anstvom ne zadovoljavaju doksasti~ki ideal. Na toj bi se
to~ki moglo zaklju~iti da su takva vjerovanja utoliko li{ena zna~ajne vrsti
pozitivna epistemi~kog statusa. Suvremena je epistemologija, me|utim,
izvela druk~iji zaklju~ak: naime, da doksasti~ki ideal nema zna~aja za
ljudsku spoznaju i da zna~ajni vidovi pozitivna epistemi~kog statusa
imaju malo zajedni~kog s njime.
d. Novi smjerovi
Posljednjih se godina epistemologija razvijala u nekoliko razli~itih smjerova.
U ogledima posljednjeg dijela knjige propituju se njih ~etiri. Epistemolozi
koji slijede te pravce istra`ivanja bave se svim glavnim pitanjima
ove discipline, no naglasak im je ~esto na pitanju »Kako spoznajemo ono
{to spoznajemo?«
Feministi~ka epistemologija U prvom ogledu tog dijela Helen Longino
razmatra feministi~ku epistemologiju. Ona se tim pojmom ne slu`i da
bi odredila bilo kakvu posebnu tezu unutar spoznajne teorije. Njime prije
kani ustanoviti odre|en na~in bavljenja epistemologijom. Njezin se ogled
mo`e ra{~laniti u tri glavna odjeljka. U prvom odjeljku Longino iznosi
povijesnu pozadinu sada{njeg feministi~kog rada u epistemologiji. U
idu}im dvama odjeljcima razmatra neke specifi~no feministi~ke doprinose
epistemologiji glede naravi spoznaju}eg subjekta odnosno naravi
30