Epistemologija

Helen E. Longino
objektivnosti«, obilje`enu pretjeranim i nasilnim odr`avanjem distance
izme|u spoznavatelja i predmeta spoznavanja i poistovje}ivanjem znanja
s dominacijom. Koriste}i se za ilustraciju svoje teze otporom i kona~nom
pobjedom istra`ivanja o geneti~kim transpozicijama geneti~arke Barbare
McClintock, Keller tvrdi da je potreba za odr`avanjem distance i spoznavanja
putem nadzora proizvela manjkavo shva}anje prirodnih procesa.
Ona potom zagovara alternativno shva}anja objektivnosti – kao fleksibilno
i sposobno za kretanje izme|u distance i intimnosti.
Kritika Evelyn Keller na ra~un onoga {to ona uzima kao standardno
shva}anje objektivnosti i njezino zagovaranje oblika empati~kog poistovje}ivanja
s predmetima prou~avanja kod Barbare McClintock donijela je
teme objektivnosti i relacije izme|u subjekta i objekta na stol feministi~kih
teoreti~arki, uklju~uju}i filozofkinje. Njezino postavljanje studija
slu~ajeva, kao onih Barbare McCintock, i svog vlastitog istra`ivanja o
nakupinama blatnog gliba unutar {ireg okvira dalo je naslutiti da bi
mogao postojati usporediv okvir za razumijevanje konvergencija konvencionalnih
rodnih stereotipa i znanstvenog prikazivanja rodnih odnosa.
Feministi~ka kritika znanosti izazvala je feministi~ke filozofkinje da se
pozabave vezama izme|u teorija kao {to je empirizam i ponavljanja rodnih
stereotipova na mnogim razinama znanstvenog istra`ivanja, koje se
smatra {tetnima i iskrivljuju}ima.
Osim takvoga rada u prirodnim znanostima feministi~ke stru~njakinje
su i u dru{tvenim znanostima ponovno odredile epistemolo{ke pojmove
u svojim disciplinama. Sociologinja Dorothy Smith dokazivala je
da mu{karci i `ene do`ivljavaju svijet posve razli~ito, budu}i da mu{karci
susre}u svijet ve} obra|en u obliku ve} pripremljenih jela ili opranog
rublja, ili poredanih podataka i sumariziranih statistika, dok je `enski
posao bilo obra|ivanje sirove tvari svijeta, poput hrane i prljavog rublja,
svjedo~enja ispitanih subjekata, u oblik prikladan za tro{enje i upotrebu. 5
To shva}anje o postojanju temeljne razlike u iskustvu mu{karaca i `ena
opsjeda feministi~ko promi{ljanje spoznaje, premda vi{e nije jasno da razlika,
koju sam upravo ocrtala, odra`ava jasnu spolnu podjelu spoznajnog
rada. Umjesto toga moglo bi se govoriti o polo`aju u rodnoj podjeli
rada i o polo`aju u susretanju i obra|ivanju sirovih podataka kao o feminiziranoj
poziciji bez obzira na anatomski spol osobe na tom polo`aju,
5 Dorothy Smith, The Everyday World as Problematic: A Feminist Sociology (Boston:
Northeastern University Press, 1988).
406