Epistemologija

Helen E. Longino
Mogu}e je da ne{to od ozra~ja paradoksalnosti dolazi otuda {to se
»feministi~ko« zami{lja kao da modificira »epistemologiju« a ne »epistemologa«.
Mi feministi ne smijemo prestati biti feministi kad se otpo~ne
filozofirati niti pak mo`emo u potpunosti napustiti ograni~enja i aspiracije
filozofije. [to su one zapravo, to je dakako i samo filozofski predmet,
tako da ne trebamo o~ekivati da }e feministi~ko bavljenje filozofijom
ostaviti nedirnutima koncepcije filozofije ili njezine klju~ne pojmove.
Feministi~ki epistemolozi se bore za zajedni~ku stvar na razli~itim
to~kama spajanja s drugim filozofima koji odbijaju ili su kriti~ni prema
teku}im glavnim strujama zapadne filozofije, primjerice, s marksistima i
pragmati~kim filozofijama, afri~kim i afroameri~kim filozofima, kao i s
onim filozofima koji slijede nove smjerove sa starim ili ve} poznatim
sredstvima, na primjer, s naturalizatorima, socijalizatorima i kontekstualizatorima
u filozofiji.
U ovom }u eseju najprije ocrtati pozadinu iz koje je potekao feministi~ki
rad u epistemologiji. Potom }u dati pregled nekih od izrazito
feministi~kih priloga ponovnom promi{ljanju subjekta znanja i epistemolo{kog
opravdanja. U ~etvrtom odjeljku ovog teksta branit }u od nekih
kritika onaj pravac argumentacije koja se ti~e konteksta i opravdanja, i
na kraju }u dati nekoliko opaski o posljedicama ozbiljnog uva`avanja
epistemologije ili prakse feministi~kog bavljenja epistemologijom za na{e
koncepcije same filozofske epistemologije.
1. Pozadina
Feministi~ki filozofi okrenuli su se epistemologiji nakon bavljenja prazninama
u etici te socijalnoj i politi~koj filozofiji. Karakter te pa`nje prema
epistemologiji nosi tragove svojih vi{estrukih izvora. Oni uklju~uju teme
postavljene u feministi~koj kritici znanosti, feministi~kom ~itanju povijesti
filozofije i istra`ivanja u psihologiji odgoja kao i bavljenje polazi{tima
i pretpostavkama analiti~ke epistemologije.
Feministi~ka kritika prirodnih znanosti imala je najve}i utjecaj na
znanosti o `ivotu iako odre|eni rad postoji i u fizikalnim znanostima. 1
1 Evelyn F. Keller, Reflections on Gender and Science (New Haven: Yale University
Press, 1985) i Secrets of Life, Secrets of Death (New York: Routledge, 1992); Sharon
Traweek, Beamtimes and Lifetimes (Cambridge, MA: Harvard University Press,
1988); Margaret Wertheim, Pythagoras’s Trousers: God, Physics, and the Gender Wars …
404