Epistemologija

Nicholas Wolterstorff
na{ih mentalnih radnji; Bog nam se nikad ne predo~uje, nikad se ne
pojavljuje pred nama. Oni koji su, poput Lockea, prihvatili »put ideja«,
dr`ali su, dakako, da Bog dijeli tu sudbinu s ljudskim bi}ima koja nisu
ja te s materijalnim predmetima. S obzirom na taj polu-konsenzus, filozofi
su religiozno iskustvo obi~no analizirali ili kao neku posebnu vrst
subjektivnog iskustva iz kojega opa`atelj izvodi zaklju~ke o Bogu, onom
beskona~nom i tome sli~no, ili kao opa`anje kakva obi~nog predmeta ili
osobe pod vidom nekog navlastitog religijskog pojma.
Alston tvrdi da se najplauzibilnija analiza tipi~na misti~kog iskustva
sastoji u tome da osoba opa`a Boga. A {to se ti~e strukture opa`anja,
Alston pristaje uz ono {to naziva »teorijom pojavljivanja«, koju obja{njava
ovako: »To da S opa`a X zna~i naprosto da se X javlja S-u kao to i to.«
To jest da se X pru`a ili predo~uje S-ovom iskustvu kao to i to. Vjerovanja
o Bogu {to bi ih tradicionalni filozof iznio kao primjere koji zadovoljavaju
doksasti~ki ideal bila su vjerovanja gajena na temelju zadovoljavaju}ih
argumenata. Novost Alstonova doprinosa je u tome {to on kao primjere
tog ideala navodi vjerovanja koja se gaje neposredno.
Ili se barem tako ~ini. Jer nije sve sasvim onako kakvim se pojavljuje.
Premda Alston naziva opa`anje na~inom izravne svijesti o predmetu, ono
je ipak, prema njegovu gledi{tu, posredovana izravna svijest, za razliku od
svijesti o vlastitim mentalnim stanjima, koja je neposredovana izravna svijest.
»Na{a vlastita stanja svijesti«, ka`e Alston, »dana su nam s maksimalnom
neposredno{}u, a ne kroz bilo {to. Do~im u izravnom opa`anju vanjskih
predmeta, iako se ne predo~uje kroz opa`anje bilo ~ega drugog, predmet
se predo~uje kroz mentalno stanje razli~ito od predmeta iskustva, kojega
stanja mo`emo postati izri~ito svjesni na izravniji na~in« (str. 21).
Glavna pitanja tuma~enja ovdje su sljede}a: koja su to posreduju}a
mentalna stanja, u kakvom su odnosu spram opa`anog predmeta, i kako
da shvatimo posredovanu svijest o nekom predmetu kroz vlastitu neposrednu
svijest o vlastitim mentalnim stanjima? Kad je rije~ o tim va`nim
pitanjima, Alston je netipi~no zagonetan. Ono pod vidom ~ega se neki
predmet predo~uje jest njegova pojavna kakvo}a: »osjetilno iskustvo je u
bitnome stvar ‘pojavljivanja’ ili ‘predo~avanja’ ne~ega {to ima odre|enu
pojavnu kakvo}u subjektu S« (str. 56). Pojavna je kakvo}a, pak, subjektov
modus svijesti kad opa`a objekt, pri ~emu je taj modus svijesti, dakako,
razli~it od objekta: modus svijesti u opa`anju, u razlici spram objekta,
»u najosnovnijem je... obilje`en onim kao {to se objekt pojavljuje – kao
ne{to dobro i mo}no, puno ljubavi, ili kako god« (str. 23).
398